Skip to main content

Sufinansiranje opština u IPA projektima

Pokrajinski sekretarijat za međuregionalnu saradnju i Pokrajinski sekretarijat za lokalnu samoupravu i međuopštinsku saradnju raspisuju konkurs za sufinansiranje učešća vojvođanskih opština u projektima prekogranične saradnje, koje finansira Evropska unija.

Tim povodom konferenciju za medije održali su potpredsednik Vlade AP Vojvodine i pokrajinski sekretar za međuregionalnu saradnju Boris Barjaktarović i pokrajinski sekretar za lokalnu samoupravu i međuopštinsku saradnju Tomislav Stantić, koji su iskazali uverenje da će u narednoj godini Vlada Vojvodine u skladu sa mogućnostima još više novčano pomoći lokalne samouprave u IPA projektima.
-Vrednost konkursa je 20 miliona dinara, a lokalne samouprave mogu da podnesu pojedinačne projekte u iznosu do milion dinara. Mnoge opštine u Vojvodini imaju uspeha na EU konkursima prekogranične saradnje, ali zbog smanjenih republičkih transfera i ekonomske krize, imaju problema sa obaveznim sufinansiranjem projekata od minimum 15 odsto vrednosti budžeta. Jasno je da ova suma nije dovoljna da potpomogne više od 30 opštinskih projekata, ali  značaj konkursa je u tome što Vlada AP Vojvodine prvi  put uspostavlja ovakav mehanizam podrške lokalnim samoupravama, koji će u okviru budžeta za 2011. godinu dobiti značajniju finansijsku alokaciju – rekao je Barjaktarović.

Stantić je najavio da će u narednoj godini njegov sekretarijat mnogo više raditi na međuopštinskoj saradnji s ciljem podizanja razvojnih kapaciteta opština. Kako je Stantić objasnio, upravo ovaj konkurs će doprineti unapređenju administrativnih kapaciteta lokalnih samouprava.

-Istovremeno lokalna samouprava treba da uspostavi aktivnu ulogu nosioca i koordinatora lokalnog razvoja. Inače, Vlada AP Vojvodine je početkom godine usvojila informaciju o merama i aktivnostima na unapređenju rada lokalnih uprava, koju je predložio i pripremio Pokrajinski sekretarijat za lokalnu samoupravu i međuopštinsku saradnju – zaključio je Stantić.
Pravo učešća na konkursu kao nosioci predloga projekta imaju jedinice lokalne samouprave na teritoriji AP Vojvodine, koje imaju usvojene strateške planove razvoja i koje su neposredno odgovorne za pripremu i sprovođenje aktivnosti sa svojim partnerima. Podnosilac predloga projekta ne može podneti više od jednog projekta, ali podnosilac može da bude partner još na jednom predlogu projekta.

Konkurs, smernice za izradu projekta i ostali prijavni konkursni obrazci mogu da se preuzmu sa sajtova sekretarijata www.samouprava.vojvodina.gov.rs i www.region.vojvodina.gov.rs. Konkurs će, takođe, biti objavljen 12. novembra, u listu Dnevnik. Rok za predaju predloga projekata je 25. novembar, u 14h.

Otvoren višenamenski sportski teren u Senti

Pokrajinski sekretar za sport i omladinu Modest Dulić i predsednica senćanske opštine Aniko Širkova u Osnovnoj školi „Turzo Lajoš“ u Senti svečano su predali na upotrebu višenamenski sportski teren u prisustvu oko 500 đaka.

Dulić je izjavio da je Senta jedan od gradova sa agilnom i sposobnom lokalnom samoupravom zbog čega se u poslednje vreme ovde sprovodi sve više različitih projekata.

– Suština ovakvih projekata koje sprovodimo širom Vojvodine je višefunkcionalnost, jer sa jedne strane unapređujemo nastavu fizičkog vaspitanja i omogućavamo deci da poput njihovih vršnjaka iz Evrope imaju kvalitetne i dobre uslove za treniraju, a takođe i da slobodno vreme koriste u dobrim i modernim uslove za bavljenje sportskim aktivnostima. Mogućnost imaju i građani koji su upućeni na ovu školu da svoje slobodno vreme koriste sa decom na sportskim terenima a sve u cilju dobre socijalizacije dece da sutra budu dobri ljudi i sportisti jer ova škola je rasadnik dobrih i uspešnih ljudi – rekao je Dulić.

Širkova je naglasila da su nastojanja da sve škole dobiju nove i moderne terene, a uz pomoć ambasade Turske iz Beograda nastaviće se sa adaptacija i dogradnja škole „Turzo Lajoš“, kako bi učenici ove škole gde se nastava organizuje na mađarskom i srpskom jeziku imali još bolje uslove za učenje. Za višenamenske terene u školi „Turzo Lajoš“ i u Ulici Zlatne grede iz pokrajinske kase je obzbeđeno je tri miliona dinara.

SIEPA sedmi put dodeljuje nagradu za izvoznika godine

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) dodeliće 7. decembra sedmi put „Nagradu za izvoznika godine“.

– Biće dodeljene nagrade u pet kategorija – za najboljeg izvoznika 2010, za najbolji novi izvozni proizvod, za osvajanje novog tršišta, za najboljeg izvoznika u kategoriji malih i srednjih preduzeća i, prvi put, za najboljeg izvoznika u kategoriji društveno odgovornog
poslovanja- rekao je na koferenciji za novinare direktor agencije SIEPA Božidar Laganin.

Rok za dostavu prijava za učešće na konkursu je 1. decembar, a kriterijumi stručne komisije koja će odlučivati o nagradi, prema njegovim rečima, biće solventnost, likvidnost i profitabilnost, kao vrednost izvoza ostvarena u 2010. godini.

Laganin je kazao da će biti praćeni i bilansi preduzeća u prethodne tri godine, broj novootvorenih radnih mesta, kvalitet proizvoda, broj tržišta na koje se izvozi i broj novoosvojenih tržišta u 2010. godini.

Eurobanka EFG će dobitniku nagrade za najboljeg izvoznika u kategoriji malih i srednjih preduzeća dodeliti 15.000 EUR za unapređenje izvoznih aktivnosti.

Kompanija „DHL International Beograd“ nagradiće najboljeg u kategoriji osvajanje novog tržišta svojim uslugama u vrednosti od 10.000 EUR, dok će dobitniku nagrade za najbolji novi izvozni proizvod firma „Orange“ studio osmisliti marketinšku kampanju u vrednosti od takođe 10.000 EUR.

U kategoriji društveno odgovornog poslovanja SIEPA će najboljeg nagraditi poboljšanjem njegovog nastupa na stranim tržištima.

SIEPA dodeljuje nagradu najboljem izvozniku od 2004. godine, a cilj tog priznanja je da stimuliše nove izvozne poduhvate najboljih izvoznih preduzeća u Srbiji.

Prijava za učešće u izboru za „Nagradu izvozniku godine“ dostupna je i na Internet adresi agencije http://www.siepa.gov.rs/site/sr/home/

Od „Belena“ 800.000 MWh godišnje

Koliko bismo struje dobili od nuklearke?

Srbija bi mogla da dobije i do 800.000 megavat-sati električne energije godišnje ulaganjem od pet odsto u gradnju nuklearke „Belene“ u Bugarskoj. Komšije zasad nude samo jedan-dva odsto učešća, što znači i manje struje, međutim, naši zvaničnici zalažu se za veći procenat. Ponuda je stigla pre tri dana, a odgovor Bugarska traži do subote.

Našu zemlju u narednim godinama očekuje sve veći deficit u snabdevanju kupaca pa je svaki kilovat-sat važan. Nuklearka „Belene“ trebalo bi da ima dva reaktora snage po 1.000 megavata koji mogu da proizvedu i do 16 milijardi kilovat-sati godišnje. Učešće od pet odsto donelo bi oko 800 miliona kilovat-sati, što je trenutno oko 2,2% domaće proizvodnje i 2,4% potrošnje, u oba slučaja bez Kosova i Metohije. Iznosi se menjaju ako je reč o ulaganju jedan-dva procenta jer je onda, prema mišljenju stručnjaka, reč o količini struje koja je zanemarljiva i može je obezbediti „Elektroprivreda Srbije“ samo malo boljim radom svojih elektrana. Zato je bitno da nadležni uspeju da obezbede veće učešće Srbije u gradnji nuklearke na Dunavu.

Da li će se to i desiti prilično je neizvesno. U Ministarstvu energetike nisu želeli da komentarišu kakvi su sledeći potezi naše države, ali ni u Predsedništvu Srbije. Ponuda bugarske strane, što je bilo malo iznenađenje, nije stigla u Vladu već kod predsednika Srbije Borisa Tadića. Glavni deo posla oko odgovora na ponudu Bugarske, kako nezvanično saznajemo, vodi predsednik Srbije. Ali na postavljena pitanja juče nije bilo moguće dobiti odgovor od predsednika Tadića. Jedan od razloga mogla bi da bude i prilično nejasna ponuda.

– Naša zemlja je u načelu je zainteresovana za projekat u susednoj zemlji, ali odgovor na zvaničan predlog bugarske strane zavisiće od više detalja, kao što je povećanje učešća u investiciji sa ponuđenih jedan-dva odsto na pet, preciziranje vrednosti gradnje i količine električne energije koja će pripasti Srbiji. Ne treba spominjati da nam je važno da aranžman sa Bugarima podrazumeva obuku naših kadrova jer smo uvođenjem moratorijuma na gradnju nuklearki krajem devedesetih prestali da školujemo stručnjake za ovu oblast. Bugarski čelnici su u više navrata menjali svoju ponudu. Dobro je što u ovoj situaciji izgleda mi njima više trebamo nego oni nama. Srbija ima i rezervne varijante, a Bugarska mora da od „Belena“ napravi regionalni projekat, tako delom treba i tumačiti ponudu nama i Hrvatima – kaže sagovornik „Blica“ iz Vlade Srbije.

Neozbiljna ponuda

Slobodan Petrović, sekretar Udruženja za energetiku i rudarstvo PKS, kaže da je ponuđeni procenat od 1 do 2 „neozbiljan“.

– Mislim da se nije konkretno pričalo o procentima već je samo našim vlastima rečeno da li hoće ili neće da učestvuju u gradnji nuklearke. Nije mi jasno šta više Bugari tu treba da nam pojasne jer je reč o projektu koji je prilično izvestan i sa već određenim detaljima – snagom reaktora, cenom… Treba reći da postoji potreba za učešćem u ovakvom projektu jer će nam nedostajati električne energije, a traženje novca je druga priča – ističe Petrović.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista „Blic“ od 10.11.2011.)

Od januara veće plate i penzije

Krediti komercijalnih banaka za pokrivanje budžetskog deficita

Rebalans budžeta stići će u skupštinsku proceduru za dva do tri dana. Budžet za 2011. godinu biće usaglašen sa MMF-om najkasnije do 15. decembra. Ovo je u utorak u parlamentu rekla ministarka Diana Dragutinović i najavila da će u januaru biti povećane plate i penzije.

– Deficit budžeta za 2010. godinu biće veći za 12,8 milijardi dinara nego što je prvobitno planirano, što je i dogovoreno sa MMF-om – objasnila je.

– Rebalansom će do kraja godine biti raspoloživo do milijardu dinara za pomoć Kraljevu, a u budžetu za 2011. biće predviđena nešto veća budžetska rezerva.

Dragutinovićeva je rekla da je prvobitni predlog Zakona o PIO „promenjen u delu koji se odnosi na zaštitu penzionera sa najmanjim prihodima, odnosno da je dogovoreno da najniža penzija ne bude ispod 27% od prosečne plate“.

– Sa MMF nije postignuta saglasnost o iznosu prosečnih plata i penzija – dodala je.

– Treba zaštititi penzionere koji u penziju odlaze sa punim radnom stažom. Reformom penzionog sistema, budžetski rashodi za penzije treba da se smanje za pet do šest godina.

Država se zadužuje 250 mil EUR kod 10 komercijalnih banaka radi finansiranja budžetskog deficita.

Ovako je ministarka finansija Diana Dragutinović u utorak poslanicima objasnila razloge uzimanja kredita tokom rasprave o Predlogu zakona o zaduživanju Srbije kod komercijalnih banaka.

– Period otplate je pet godina i uključuje godinu dana mirovanja, a zajmoprimac ima pravo da ga pre vremena vrati bez ikakvih nadoknada – objasnila je Dragutinovićeva.

Opozicione stranke osule su po vlasti, jer će „teret isplate novih kredita pasti na buduće generacije“. Čak su i iz vladajuće koalicije poručili da krediti nisu najsrećnije rešenje, ali da su neophodni.

Pare za nove avione

Govorila je i o zaduženju kompanije „Jat Airways“ kod dve banke u iznosu od 51,5 mil EUR:

– Novac će biti upotrebljen za revitalizaciju kompanije – 40 mil EUR, osposobljavanje flote – 9,5 mil EUR, a za nabavku dva aviona nove generacije izdvojiće će se 2 mil EUR. Period otplate kredita je šest godina.

Stari dugovi

Govoreći o dugovima države za komunalije ministarka Dragutinović objasnila je da su to računi preostali iz devedesetih godina, kao i da mora prvo da ih pogleda kako bi govorila o plaćanju.

(Napomena: tekst je preuzet iz lista „Novosti“ od 10.11.2010.)