Skip to main content

BAJATOVIĆ: Razmatra se mogućnost da gas ne poskupi za građane

Preduzeće „Srbijagas“ i Vlada Srbije razmatraju mogućnosti da gas za domaćinstva ne poskupi u toku ove grejne sezone, dok će industrijski potrošači morati da plaćaju tržišnu cenu tog energenta, izjavio je generalni direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović.

On je demantovao špekulacije u domaćoj javnosti da Srbija plaća najskuplji gas u regionu i naveo da je taj energent jeftiniji jedino u Rumuniji.

Prilikom puštanja u rad merno regulacione stanice (MRS) „Branko Krsmanović“ u Paraćinu, Bajatović je rekao da su trenutni dugovi „Srbijagasa“ oko 50 milijardi dinara, ili približno 500 mil EUR, od čega su kursne razlike obuhvatile oko 140 mil EUR u proteklih godinu dana.

Bajatović je naveo da privreda duguje oko 30 milijardi, daljinski sistemi grejanja oko osam milijardi dinara, distribucije gasa oko dve milijarde, zdravstvene ustanove oko 272 miliona, mala privreda oko 100 miliona, Vojska Srbije oko 70 miliona, prosveta oko 50 miliona dinara, a ostatak drugi potrošači.

U Srbiji je do kraja oktobra potrošeno gasa, koliko u celoj 2009. godini, što je dobar znak, jer znači da je privreda trošila više, ocenio je Bajatović, naglašavajući da su za našu zemlju obezebeđene dovoljne količine gasa.

On je najvio da će sa ruskim partnerom uskoro pregovarati o nešto nižoj ceni za industrijske potrošače, ali nije želeo da iznosi detalje dok taj dogovor ne bude postignut.

„Srbijagas“ očekuje da će u budžetu za 2011. godinu biti obezbeđene određene garancije za dugovanja tog pareduzeća prema ruskom dobavljaču gasa i označio kao neosnovane kalkulacije da bi od drugih dobvaljača mogao da se kupi jeftiniji gas, jer bi transportni troškovi na kraju poskupeli taj energent na nivo koj sada plaćamo.

Bajatović je u krugu fabrike „Štofara“ u Parćinu pustio u rad MRS, u koji je investirano oko 1,4 miliona dinara, za oko 3.000 priključaka za potrošače.

Srbija predložila zajedničko investiciono tržište CEFTA

Održan ministarski sastanak zemalja potpisnica sporazuma

Na sednici Zajedničkog komiteta CEFTA 12. novembra razmatrane su pripreme za liberalizaciju u trgovini nekim poljoprivrednim proizvodima od 2011. godine, dogovoreno je da se više pažnje posveti liberalizaciji u sektoru usluga i da se više radi na stvaranju regionalnog investicionog tržišta, izjavio je ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

Na ministarskom sastanku zemalja potpisnica regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini razmenjena su iskustva u prevazilaženju efekata svetske krize, rekao je Dinkić novinarima posle sednice Komiteta CEFTA i ocenio da će stvaranje zajedničkog investicionog tržišta poboljšati imidž regiona i privući više stranih investicija.

Na sednici Komiteta CEFTA Srbija je predložila da se, kao jedan korak u tom smeru, uspostavi saradnja agencija za promociju izvoza. Prvi korak je već učinjen pre dva dana, uspostavljanjem – uz pomoć nemačke vlade – zajedničkog portala na Inernetu, na kome se mogu videti prednosti ulaganja u region, kakvi su uslovi trgovine, bescarinski režim i druge pogodnosti, rekao je Dinkić i izrazio uverenje da će strani investitori doprineti da se u regionu grade pogoni za izradu proizvoda više dodate proizvodnje.

Dinkić je rekao da je na sastanku CEFTA komiteta Srbija ostalim zemljama-članicama ponudila saradnju na projektu „Fiata“, koji će našoj zemlji obezbediti izvoz od 2,3 mlrd EUR u 2013. godini.

Za taj izvoz potrebna je neka luka, a da li će to biti luka Bar ili Rijeka i kojom će železničkom trasom ili auto putem izvoz ići, to su logistički problemi, na kojima možemo svi zajedno da radimo, objasnio je Dinkić.

Srbija izvozi 32 odsto robe upravo u zemlje CEFTA i sa tim zemljama imala je ove godine suficit u trgovinskoj razmeni od oko 1,3 mlrd EUR, podsetio je Dinkić i ocenio da Srbija, kao i ostale zemlje CEFTA sporazuma, može da ostvari mnogo veći obim trgovinske razmene.

Ono što nije dobro u sadašnjoj razmeni je što njome dominiraju poljoprivredni proizvodi, sirovine, poluproizvodi, odnosno roba niske vrednosti, ukazao je Dinkić, ocenjujući da je to generalno veliki problem zemalja CEFTA sporazuma, ne samo u okviru te asocijacije, nego i u trgovinskoj razmeni sa trećim državama.

Od 20. novembra skuplji mleko i mlečni proizvodi

Dugotrajno mleko „Imleka“ od 20. novembra biće skuplje za 1,8 dinara, a mlečni proizvodi za 3,2 dinara, zbog povećanja otkupne cene mleka, saopštila je ta beogradska mlekara.

„Imlek“ se u četvrtak sa svojim dobavljačima dogovorio da će otkupnu cenu najboljeg kvaliteta mleka povećati sa 28,5 dinara na 32 dinara po litru. U saopštenju se navodi da će ta kompanija nastaviti da ulaže u osavremenjivanja mlekarstva u skladu sa standardima Evropske unije.

Do sada je „Imlek“, koji je u vlasništvu investicionog fonda „Salford“, uložio 50 mil EUR u primarnu proizvodnju mleka.

Počinje sertifikacija službenika za javne nabavke

Prijavljivanje polaganja ispita za dobijenje sertifikata za službenika za javne nabavke počeće 15. novembra i trajaće do kraja meseca, najavio je 12. novembra državni sekretar u Ministarstvu finansija Srbije Slobodana Ilić.

– Sertifikacijom službenika za javne nabavke unapređuje se sistem javnih nabavki i ispunjava deo obaveza Srbije na putu evrointegracija- rekao je Ilić na konferenciji za novinare.

On je naveo da je pripremljen priručnik za obuku za sticanje sertifikata za službenika za javne nabavke i da je za 15. decembar predviđeno prvo polaganje ispita za sticanje sertifikata.

Posle određenog perioda, kako je objasnio Ilić, poslovima javnih nabavki moći će da se bave samo službenici koji imaju sertifikat, a procena je da će taj dokument morati da ima od tri do četiri hiljade zaposlenih u preduzećima i ustanovama koje imaju zakonsku obavezu da sprovode postupke javnih nabavki roba i usluga.

– Profesionalizacijom službenika, koji su stub modernog sistema javnih nabavki, ne samo da se ispunjava zakonska obaveza već se postižu velike uštede, smanjuje se broj poništenih postupaka javnih nabavki i doprinosi smanjenju korupcije u toj oblasti- naglasio je Ilić.

Godišnje se na javne nabavke u Srbiji troši oko 4 mlrd EUR, a procene su da bi uštede mogle biti i do 20% ako bi se efikasnije sprovodili postupci i bolje kontrolisalo planiranje i ugovaranje nabavki i sprovođenje ugovora.

Do kraja godine 17.500 inspekcija poštovanja zabrane pušenja

Inspektori šest ministarstava Vlade Srbije obaviće do kraja godine 17.500 inspekcijskih nadzora na svim mestima na kojima je zabranjeno pušenje.

– Nadzor nad zabranom pušenja sprovode Ministarstvo zdravlja, prosvete, rada i socijalne politike, ekonomije i regionalnog razvoja, trgovine i usluga i Ministarstvo unutrašnjih poslova- rekao je načelnik Odeljenja za inspekcijske poslove Ministarstva prosvete Velimir Tmušić, i dodao da će se zajedničko telo svih ministarstava sastajati na tri meseca.

Prema njegovim rečima, cilj inspekcije je stvarna kontrola, a ne samo zastrašivanje.

– Ukoliko neka firma ili institucija učini prekršaj onda ćemo mi kontrolisati tu instituciju češće- rekao je Tmušić.

On je naveo da su pravilnikom zajedničkog tela definisani znak zabrane pušenja, obrazac izveštaja o povredi zakona, vrste potrebnih dokaza o pušenju i obrazac za naplatu kazne na licu mesta.

Tmušić nije moglo da potvrdi da li je do sada izrečena ijedna kazna na teritoriji Srbije.

Šef odseka za sanitarni nadzor grada Beograda Radosav Mitrović rekao je agenciji Beta da sanitarni inspektori Ministarstva zdravlja obavljaju nadzor na svim mestima na kojima je pušenje zabranjeno i da oni juče u Ministarstvu zdravlja nisu izrekli nijednu kaznu.

– Pregledali smo sve, od kabineta ministra do poslednje kancelarije i niko nije kažnjen- rekao je Mitrović i dodao da će sanitarna inspekcija nastaviti nadzor u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

– Idemo po prioritetima. Nakon ministarstava, nadziraćemo sve objekte koji se nalaze u našoj nadležnosti a to su svi objekti u kojima je zabranjeno pušenje- rekao je Mitrović.

On je naveo da su u Beogradu 42 sanitarna inspektora zadužena za nadzor primene zakona.

U Srbiji je od juče zabranjeno pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima i na radnom mestu, a za kršenje Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu kazne su 5.000 za pojedince i od 500.000 do milion dinara za pravna lica.

Zakon predviđa mogućnost da u određenim firmama može postojati prostorija namenjena isključivo za pušenje.

Ta prostorija mora da ispunjava određene uslove koji se odnose na ventilacioni sistem, odgovarajuća vrata koja neće propuštati duvanski dim u druge prostorije i koja mora biti vidljivo obeležana sa naznakom koliko osoba može u njoj da boravi.