Skip to main content

Privrednici austrijske pokrajine Burgenlan u poseti Subotici

Privredna delegacija Burgenlanda (Austrija) na čelu sa predsednikom Peterom Nemethom, u organizaciji Predstavništva Privredne komore Srbije u Austriji, boravi u trodnevnoj poseti (od 1. do 3. decembra 2010. godine ) u Subotici i okolini. U delegaciji austrijskih privrednika su i četiri istaknuta biznismena.

– Tokom posete Regionalnoj privrednoj komori Subotice, prvog dana posete gostima će se predstaviti grad na severu Bačke – Subotica kao i područje koje pokriva Regionalna privredna komora Subotice – kaže potpredsednik RPK Subotice Ivan Vojnić Tunić.

Privredna delegacija Burgenlanda posetiće tokom trodnevnog boravka i značajne privredne objekte u ovom kraju (Banja Kanjiža, „Potisje“, „Al Pach“ i „V&B“) i upoznaće se sa mogućnostima buduće saradnje i kooperacije.

Otvoren Međunarodni sajam preduzetništva „Biznis baza“

Na Beogradskom sajmu danas je otvoren Međunarodni sajam preduzetništva „Biznis baza“, na kojem je proizvode i usluge predstavilo oko 300 privrednika i preduzetnika iz Srbije i regiona.

Direktor Nacionalne agencije za regionalni razvoj Srbije Ivica Eždenci je na otvaranju istakao da na sajmu učestvuju predstavnici Holandije, Mađarske, Italije, Indije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.

Eždenci je rekao da na ovogodišnjem Sajmu veliki sistemi i javni sektor predstavljaju ponudu namenjenu malim i srednjim preduzećima, dodajući da će sva tri dana trajanja ove manifestacije biti organizovani i seminari, promocije i prezentacije.

Prema rečima Eždencija ovaj sajam je veoma značajan, jer je sektor malih i srednjih preduzeća pretrpeo glavni udarac finasijske krize. U Srbiji, kako je dodao, ima 335.000 ovih preduzeća u kojima je zaposleno oko 850.000 ljudi.

On je naglasio da je za srpsku privredu sektor malih i srednjih preduzeća šansa za povećanje zaposlenosti, izlazak iz krize i uspešan završetak tranzicije.

– Sajam preduzetništva doprinosi povećanju inovativnosti i konkurentnosti kao i razvoju omladinskog i ženskog preduzetništva. Ključ uspeha je u znanju, partnerstvu i podršci –
kazao je Eždenci.

Deveti sajam „Biznis baza“ održava se u hali 4 i trajaće do 4. decembra, a ovogodišnji moto je „Ključ uspeha“.

Prihodi od seoskog turizma 10 milijardi dinara

Sadašnji prihodi od seoskog turizma u Srbiji iznose oko 10 milijardi dinara, što predstavlja 16% direktnog turističkog bruto domaćeg proizvoda, rečeno je na jučerašnjoj prezentaciji nacrta Master plana razvoja seoskog turizma.

Predstavnici španskog fonda MDG, preko koga se finansira progam razvoja seoskog turizma u Srbiji, istakli su u Privrednoj komori Beograda da su od te sume polovina prihodi od smeštaja, a ostalo su indirektni prihodi, ostvareni preko kupovine suvenira, hrane i sličnih stvari.

U seoskim područjima postoji 32.000 ležajeva – registrovanih i neregistrovanih, od kojih je 10.000 kreveta u seoskim domaćinstvima. Oni su istakli da je svih 14 master planova za razvoj turizma, koji su do sada urađeni, fokusirano na razvoj seoskih sredina, kao što su Stara planina, Gornje i donje Podunavlje, kulturna dobra i banje.

Državni sekretar za turizam Goran Petković je podsetio da se Strategija razvoja seoskog turizma radi kao trogodišnji projekat Ujedinjenih Nacija, u kojem učestvuje pet agencija te organizacije, a finansira ga španska vlada. Do sada je snimano stanje, a započeti su i pilot projekti u četiri područja – centralnoj Srbiji, donjem Podunavlju, istočnoj Srbiji i južnom Banatu.

On je naveo da će Master plan poslužiti kao budući okvir za upravljanje aktivnostima razvoja seoskog turizma, koje uključuju podsticajne mere, zakonodavstvo i usmeravanje akcijama.

Master planom je predviđeno da se razvoj seoskog turizma usredsredi na 12 prioritetnih klastera – Golija, Zlatar i Zlatibor, Kopaonik, Fruška gora, centralna Srbija, donje Podunavlje, istočna Srbija, gornje Podunavlje, severna Srbija, južni Banat, Sokobanja i jugoistočna Srbija.

EU sa 3 mil EUR finansira razvoj MSP u Srbiji – Predstavljen projekat ICIP

Projekat unapređenja inovativnosti i konkurentnosti malih i srednjih preduzeća – ICIP, vredan 3 mil EUR, predstavljen je danas na Sajmu preduzetništva „Biznis baza“.

Cilj tog projekta, koji finansira EU, je razvoj sektora malih i srednjih preduzeća (MSP) i unapređenje konkurentnosti postojećih i budućih poslovnih aktivnosti.

Načelnik odeljenja za politiku razvoja MSP-a u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Katarina Obradović – Jovanović rekla je da se ICIP zasniva na Strategiji razvoja konkurentnosti i inovativnosti malih i srednjih preduzeća u Srbiji za period 2008-2013.

– Cilj Strategije je da stvori okvir za održiv, međunarodno konkurentan i izvozno orijentisan sektor malih i srednjih preduzeća u skladu sa principima preduzetničke ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama – rekla je ona.

U zajedničkom saopštenju kancelarije EU u Srbiji i Ministrarstva ekonomije i regionalnog razvoja navodi se da sektor MSP u Srbiji zapošljava milion ljudi i predstavlja 98,8% preduzeća i skoro 70% zaposlenih u Srbiji.

Dodaje se da ovaj sektor predstavlja 66,6% prometa, oko 35% bruto domaćeg proizvoda, 45,9% izvoza, 60,5% uvoza i 58,7% investicija.

U saopštenju je navedeno da sektor MSP-a ima suštinsku ulogu u razvoju tržišne ekonomije u zemljama u tranziciji, doprinoseći povećanju BDP-a, izvoza, dinamičnoj ekonomiji i njenoj konkurentnosti, a i stalni je izvor novih radnih mesta.

Uplata pazara nedeljno

Vlada Srbije pripremila je predloge izmena zakona o deviznom poslovanju i zakona o platnom prometu, kojima će biti olakšana trgovina sa inostranstvom, rešen problem svakodnevne uplate pazara na koji su se preduzeća često žalila i pojačana kontrola platnog prometa.

Kako je rekao Slobodan Ilić, državni sekretar Ministarstva finansija, predlog zakona o deviznom poslovanju već u četvrtak će se naći pred Vladom Srbije, tako da bi do kraja godine mogao da prođe skupštinsku proceduru. S druge strane, zakon o platnom prometu još čeka na dostavljanje mišljenja pojedinih institucija posle čega bi mogao da se nađe pred Vladom.

Prema Iliću, najveće promene u deviznom poslovanju tiču se liberalizacije spoljne trgovine.

– Olakšaće se uvoz i izvoz, smanjiće se troškovi privrede, čime će se povećati njena konkurentnost, iz zakona će biti eliminisane nepreciznosti koje su stvarale probleme izvoznicima, a izmenama ćemo pospešiti i razvoj finansijskog tržišta jer su definisane odredbe koje će omogućiti emisiju dugoročnih dinarskih obveznica – naglasio je Ilić i dodao da će izmene doprineti poboljšanju pravne sigurnosti poslovanja, pošto će biti uveden registar svih lica koja nude uslugu brzog transfera novca bez otvaranja računa, što je delatnost koja se često koristi za pranje novca i finansiranje terorizma.

Uz to, formiraće se i registar računa pravnih lica i preduzetnika, koji će voditi Narodna banka Srbije, što bi trebalo da olakša vođenje finansijskih istraga.

Izmenama se proširuje i spisak aktivnosti koje se mogu platiti devizama, čime će se efikasnije koristiti sredstva Evropske unije, odnosno manje novca će se gubiti na kursnim razlikama.

Kod izmena zakona o platnom prometu, nadležnost nad regulisanjem plaćanja gotovim novcem prebačena je sa NBS-a na Ministarstvo finansija i, što će najviše obradovati vlasnike maloprodajnih objekata, obaveza uplate gotovine na račun (pazara) svakog dana ukida se i uvodi obaveza uplate samo jednom nedeljno, odnosno sedam dana od ostvarene prodaje.

Menja se i način prinudne naplate, tako da će za razliku od dosadašnje prakse po kojoj je prvo bio blokiran jedan račun dužnika preko kojeg je trebalo da se izvrši plaćanje, pa tek posle eventualno i neki drugi njegovi računi, sada odjednom biti blokirani svi računi pravnog lica, i dinarski i devizni, i neće mu biti moguće da otvara nove račune dok se ne vrati dugovanje. Uz to, lica kojima je račun u blokadi neće moći da izmiruju svoje obaveze kompenzacijom, osim za plaćanje poreza i plata radnicima.