Skip to main content

Da privrednici bolje poznaju poreske propise

Potpisan sporazum o saradnji Poreske uprave Srbije i Privredne komore Beograda

Privredna komora Beograda (PKB) i Poreska uprava potpisale su danas sporazum o saradnji, koji treba da doprinese boljem upoznavanju privrednika sa poreskim propisima i pravima i obavezama iz te oblasti zbog unapređenja privrednog ambijenta u Srbiji.

Sporazum su potpisali predsednik PKB Milan Janković i direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević.

Janković je objasnio da je cilj tog sporazuma edukacija privrednika i podizanje njihove svesti o značaju redovnog plaćanja dažbina državi i prijavljivanja prometa, što će poboljšati kreditnu sposobnost i rejting privrednika.

Ovaj sporazum je posebno važan za mala i srednja preduzeća, koja će na taj način imati priliku da koriste svoje mogućnosti i prava i moći da dobiju prave informacije iz domena poreskih propisa, dodao je Janković.

On je ukazao da privreda i inspekcijski organi treba da sarađuju, jer su partneri u zajedničkom poslu.

Radosavljević je ponovio da je za Poresku upravu jako važan partnerski odnos sa privredom, na čemu ta institucija aktivno radi, istakavši da je cilj da se stimulišu privrednici koji redovno plaćaju dažbine državi.

On je ukazao na značaj tih plaćanja, jer se na taj način puni budžet i finansira javni sektor – zdravstvo, školstvo, socijalna davanja, policija i druge javne službe.

Izvor: eKapija

Srbija dobila ambasadorke ženskog preduzetništva

Poslovne žene Srbije dobile su 10 predstavnica u evropskoj mreži ambasadora ženskog preduzeništva, koju čini 250 preduzetnica iz zemalja EU, saopštilo je danas Udruženje poslovnih žena Srbije (UPS).

Cilj projekta je da pospeši razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva Srbije kroz podsticanje i podršku preduzetničkog potencijala žena. Osnovna ideja je da se formira mreža uspešnih poslovnih žena, koje će služiti kao modeli ponašanja budućim preduzetnicama, širom Evrope.

S obzirom da intelektualni potencijal, talenat, preduzimljivost i proaktivnost žena nisu maksimalno iskorišćeni, Evropska komisija potencira promociju ženskog preduzetništva i stvaranje poslovnog okruženja koje pogoduje uspostavljanju i vođenju preduzeća sa ženama na čelu.

Projekat ambasadorke ženskog preduzetništva realizuje konzorcijum koji čine – Nacionalna agencija za regionalni razvoj, Privredna komora Srbije, Udruženje poslovnih žena Srbije i SIEPA.

Srpske ambasadorke ženskog preduzetništva su Dragica Božinović -„Novitas“ Šabac, Afrodita Bajić -„AMC Afrodita“ Beograd, Sanja Knežević Etno selo Latkovac Aleksandrovac, Jasmina Knežević -„BelMedic“ Beograd i Zorica Selaković -„Desert“ Čačak.

Među njima su i Ivana Milić -„Arhi pro“ Beograd, Nataša Milanović -„Biosil“ Zemun, Marija Stevanović „MS Employment“ Svilajnac, Ljiljana Stanojević -„Stanojević“ Valjevo i Marina Milović „Maja Promet“, Beograd.

One su poslovne žene koje su već postigle veliki uspeh i mogu da iskoriste svoje iskustvo kako bi motivisale i ohrabrile druge žene da svoje ideje pretoče u realnost. Ambasadorke će ženama pomoći da izgrade viziju i samopouzdanje potrebno za započinjanje i vođenje posla.

Iz UPS-a napominju da su osam od 10 ambasadorki ženskog preduzetništva, dobitnice priznanja „Cvet uspeha za ženu zmaja“, koje to udruženje dodeljuje od 2007. godine.

 

Izvor: eKapija

Prosečna plata u Srbiji u avgustu 38.389 dinara

Prosečna neto zarada u Srbiji u avgustu bila je 38.389 dinara (373 EUR), što je realno i nominalno manje za 1,9% nego u pethodnom mesecu, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).

Kako se navodi u saopštenju tog zavoda (www.stat.gov.rs), prosečna zarada u Srbiji sa porezom i doprinosima isplaćena u avgustu bila je 53.285 dinara (518 EUR), što je realno i nominalno manje za 1,6% nego u julu.

Zarade su u evre preračunate prema današnjem zvaničnom kursu Narodne banke Srbije.

Prema podacima RSZ, u Srbiji je prosečna avustovska neto zarada bila realno veća za 2,2% nego u istom mesecu 2010, a nominalno za 12,9%. Bruto zarada bila je realno veća za 2,4% nego u avgustu 2010, a nominalno za 13,1%.

 

Izvor: eKapija

SIEPA dodeljuje 39 miliona dinara za izvozni marketing

Na konkurs za mala i srednja preduzeća pristiglo 227 prijava

Javni poziv Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) za dodelu 39 miliona dinara finansijske pomoći malim i srednjim preduzećima za izvozni marketing završen je 19. septembra, a prijavilo se 222 preduzeća i pet udruženja. Ovo je 12. krug Programa finanijske podrške izvoznicima.

Pravo učešća imali su pojedinačni privredni subjekti i udruženja proizvodne ili uslužne delatnosti u sektorima energetike, građevine, reciklaže, idustrijskog i tekstilnog dizajna koji su pozitivno poslovali u 2009. i 2010. godini. Uslov za konkurisanje je bio i da jedan deo prihoda ostvaruju iz izvoza, te da nemaju pokrenute stečajne ili procese likvidacije.

– Ovo je veliko interesovanje obzirom da se radi o „dopunskom“ krugu sa nižim iznosom raspoloživih sredstava u odnosu na 11. krug. Naša preduzeća su prepoznala korist ovog programa i sve se lakše odlučuju na prijavu. Posebno ohrabruje prijavljivanje udruženja, koja podržavamo od ove godine, kao i interesovanje za otvaranje predstavništva u inostranstvu, što je drugi novitet dobijen upravo od privrednika – izjavio je Božidar Laganin, director SIEPA.

U prvih 10. krugova programa isplaćeno je više od 350 miliona dinara, dok 169 kompanija i osam udruženja iz 11. kruga imaju rok da do decembra povuku odobrenih 133,1 milion dinara.

Od početka programa, sredinom 2006. godine, sredstva su odobrena za 1.005 preduzeća od ukupno 1.600 prijavljenih. Aktivnosti koje mogu biti podržane su individualni nastup kompanija ili udruženja na inostranim sajmovima, otvaranje predstavništva na stranim tržištima, nastup kompanija u okviru organizovanih privrednih misija/poseta/B2B na inostranim tržištima, internacionalizacija proizvoda kroz jačanje konkurentnosti (istraživanje tržišta, sertifikacija proizvoda, sertifikacija upravljanja kvalitetom), kao i jačanje marketinških kapaciteta.

Izvor: eKapija

Vojvodina u rangu Kosova

Beograd jedini razvijeni region u Srbiji

Vlada Srbije svrstala je samo Beogradski region u razvijen, jer ostvaruje vrednost bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznad republičkog proseka, objavljeno je u najnovijem broju Službenog glasnika.

Regioni Vojvodine, Šumadije i Zapadne Srbije i Južne i Istočne Srbije svrstani su u nedovoljno razvijene, jer je njihova vrednost BDP-a ispod proseka, a status nedovoljno razvijenog regiona ima i Region Kosova i Metohije.

U Uredbi o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave za 2011, Vlada Srbije je utvrdila da stepen razvijenosti iznad republičkog proseka ima 19 jedinica lokalne samouprave. To su Arilje, Beograd, Beočin, Vršac, Zrenjanin, Kanjiža, Kosjerić, Kragujevac, Lajkovac, Niš, Novi Sad, Pančevo, Pećinci,
Požarevac, Senta, Sremski Karlovci, Subotica, Užice i Čačak.

Stepen razvijenosti od 80 do 100 odsto republičkog proseka, imaju 33 jedinice lokalne samouprave, dok 47 jedinica lokalne samouprave ima stepen razvijenosti od 60 do 80 odsto republičkog proseka i one su svrstane u nedovoljno razvijene.

U izrazito nedovoljno razvijene svrstano je 46 jedinica lokalne samouprave jer je njihov stepen razvijenosti ispod 60 odsto republičkog proseka, navodi se u Uredbi o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave za 2011. godinu.

Stepen razvijenosti ispod 50 odsto republičkog proseka ima 27 jedinica lokalne samouprave i to su: Babušnica, Bela Palanka, Bojnik, Bosilegrad, Bujanovac, Vladičin Han, Vlasotince, Gadžin Han, Golubac, Žagubica, Žitorađa, Kuršumlija, Kučevo, Lebane, Ljubovija, Mali Zvornik, Medveđa, Merošina, Preševo, Prijepolje, Ražanj, Svrljig, Sjenica, Surdulica, Trgovište, Tutin i Crna Trava.

(Beta)


Notice: ob_end_flush(): Failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/icrrs/public_html/wp-includes/functions.php on line 5481