Skip to main content

Krediti za mlade preduzetnike

Erste Banka i Nacionalna služba za zapošljavanje pokreću pilot projekat „supERSTEp“. Program pruža podršku mladim, obrazovanim i nezaposlenim osobama sa preduzetničkim idejama koje nisu izvodljive bez finansijske pomoći, i tako afirmiše koncept samozapošljavanja u Srbiji.

Mladi ljudi koji žele da naprave prve korake u poslu koji su odabrali moći će da do 31. oktobra konkurišu za kredite koje pod povlašćenim uslovima odobrava Erste banka. Projekat se realizuje u partnerstvu sa Nacionalnom službom za zapošljavanje, a uz podršku Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, kao i Ministarstva omladine i sporta.

„Nacionalna služba za zapošljavanje podržava svaku inicijativu koja pomaže mladim ljudima da lakše dođu do posla, jer su oni sa stanovišta zapošljavanja u najtežoj poziciji. Ovakav projekat upravo ima smisla, jer oko 37.000 mladih ljudi sa završenim fakultetom i višom školom čeka na posao“, kaže Dejan Jovanović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje i dodaje da najveću prepreku u pronalaženju posla mladima predstavlja nedostatak iskustva, praktičnih znanja i veština za obavljanje konkretnog posla. To je, po njegovom mišljenju, delom posledica raskoraka obrazovnog sistema i konkretnih potreba poslodavaca.

„Uz pomoć programa NSZ „Prva šansa“ i „Stručna praksa“ prvi posao i mogućnost da steknu radna iskustva je dobilo oko 12 hiljada mladih ljudi. Uz našu stručnu i finansijsku podršku je i oko 3 hiljade ljudi načinilo svoje prve korake u svetu preduzetništva“, rekao je Jovanović i podsetio da je obuku za započinjanje sopstvenog biznisa u 2011. godini pohađalo 1.334 mladih do 30 godina. To je 14% ukupnog broja uključenih u obuku.

„Od svog nastanka, Erste banka nastoji da otvara vrata finansijskih usluga grupama kojima su te usluge teško dostupne. Utvrdili smo da se mladi i obrazovani ljudi susreću sa velikim izazovima kada treba da započnu posao i zato smo pokrenuli supERSTEp. Želimo da ih podstaknemo da se aktiviraju u rešavanju problema nezaposlenosti u Srbiji i da se otisnu u preduzetničke vode“, kaže Andrea Brbaklić, izvršna direktorka u Erste banci i dodaje da će ova banka u okviru početne faze odobriti deset supERSTEp kredita za samozapošljavanje, u pojedinačnom iznosu do 500.000 dinara, kandidatima koji budu izabrani u procesu selekcije.

„Rok za otplatu kredita biće do 36 meseci uz mogućnost odobrenja grejs perioda do šest meseci. Nominalna kamatna stopa iznosi 6%, a kredit se odobrava bez naknade. Obezbeđenje kredita su blanko menica, ugovorno ovlašćenje i, u slučajevima kada se pomoću kredita nabavlja oprema, zaloga na opremu.“, precizirala je Andrea Brbaklić i naglasila da će ovi neprofitni start-up krediti biti uključeni u paket proizvoda koji ERSTE banka nudi, ukoliko pilot projekat pokaže dobre rezuzltate.

Za „supERSTEp“ će moći da konkurišu mladi ljudi sa preduzetničkim idejama koji imaju do 30 godina i najmanje VI stepen stručne spreme. Neophodno je i da budu nezaposleni i evidentirani u Nacionalnoj službi za zapošljavanje ili da su podneli zahtev za dodelu subvencija za samozapošljavanje u 2011. godini.

„Svi kandidati moraju da dobro pripreme i podnesu biznis plan, a prioritet će imati poslovne ideje koje imaju inovativan karakter, ili doprinose rešavanju nekog od problema našeg društva“, objašnjava proceduru Mirjana Šakić, vođa projekta Erste banke i dodaje da će Nacionalna služba za zapošljavanje i Erste banka za sve kandidate koji budu ispunili osnovne kriterijume organizovati dvodnevnu obuku u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Potom će kandidati moći da podnesu zahtev za kredit u Erste banci, koja donosi konačnu odluku o finansiranju.

Više informacija o „supERSTEp“ programu, kao i dokumenta neophodna za aplikaciju, zainteresovani mogu pronaći na sajtovima: www.erstebank.rs i www.nsz.gov.rs.

Milion evra za prečistač vode u Molu

IPA projekat prekogranične saradnje Ade i mađarskog grada Morahaloma

Mađarska-Srbija kao partneri ostvaruju zajednički projekat „Waterprotection“, pod sloganom „Dobri susedi zajedno stvaraju budućnost“. Zajedničkim projektom vrednim milion evra, iz sredstava Evropske unije, u ataru Mola za potrebe naselja Ada i Mol gradi se najmoderniji biološki prečistač otpadnih voda, dok će Morahalom u okviru projekta dobiti jedan komunalni kamion za održavanje kanalizacije.

Predsednik ađanske opštine Zoltan Bilicki, zamenik gradonačelnika Morahaloma Laslo Čanji i njihovi saradnici su se dogovorili oko detalja realizacije ovih ulaganja, značajnih za obe lokalne samouprave. Članovi timova ovog IPA programa u stalnom su kontaktu čime se postiže veća efikasnost u realizaciji projekta. Vrednost donacije od milion evra za projekat Ade i Morahaloma, najveći je pojedinačni iznos donacije od strane EU u okviru IPA programa prekogranične saradnje Mađarska-Srbija.

Prema rečima predsednika ađanske opštine Zoltana Bilickog izgradnja prečistača u ataru Mola, koja treba da se završi početkom iduće godine, omogućiće prečišćavanje otpadnih voda iz oko 3.000 domaćinstava Ade i Mola. Na taj način će se sprečiti da komunalne otpadne vode zagađuju zemljište, površinske i podzemne vode na ovom području. Radove na izgradnji prečistača otpadnih voda u Molu izvodi konzorcijum firmi iz Beograda i Ade.

 

Izvor: eKapija

Pomoć preduzetnicama

Javni poziv za mentore ženskog preduzetništva u septembru 2011.

Javni poziv za mentore ženskog preduzetništva koji će pružati pomoć ženama preduzetnicama u Srbiji biće raspisan u drugoj polovini septembra, saopštila je u Beogradu Nacionalna agencija za regionalni razvoj.

Mentori ženskog preduzetništva je projekat koji je upravo odobrila Evropska komisija (EK), a koji realizuju Nacionalna agencija za regionalni razvoj i Udruženje poslovnih žena.

Cilj projekta je formiranje nacionalne mreže mentora ženskog preduzetništva, koja će pružiti pomoć ženama preduzetnicama koje su u početnoj fazi poslovanja ili imaju teškoća u vođenju sopstvenog posla, kako bi poboljšale svoje poslovanje.

Na osnovu javnog poziva predviđeno je da bude izabrano 10 preduzetnika, koji će nakon obuke, podržati 20 preduzetnica da unaprede svoje poslovanje.

Mreže mentora ženskog preduzetništva biće formirane u najmanje 15 država u Evropi i zajedno će činiti Evropsku mrežu mentora ženskog preduzetništva.

Mreža se realizuje u okviru Programa za konkurentnost i inovacije (CIP), koji finansira EK.

U Srbiji žene su vlasnice ili imaju udela u vlasništvu u 25% svih privrednih subjekata (u Evropi je to 34%), dok su u 17% privrednih društava žene i vlasnice i istovremeno obavljaju menadžersku funkciju.

U Evropskoj uniji pokrenute su inicijative za ohrabrivanje žena da započnu sopstveni biznis.

Nakon formiranja Evropske mreže ambasadora ženskog preduzetništva, ove godine se formira i Evropska mreža mentora ženskog preduzetništva radi pružanja višeg nivoa podrške ženama preduzetnicama.

 

Izvor: eKapija

Do kraja septembra 2011. Uredba za skraćenje roka plaćanja dobavljačima roba i usluga

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić izjavio je u Beogradu da bi Vlada do kraja meseca trebalo da donese Uredbu o ograničenju maksimalnog roka za plaćanje dobavljačima roba i usluga.

Ministar Ćirić je za Tanjug ocenio i da bi za povećanje likvidnosti privrede trebalo smanjiti izdvajanje obavezne rezerve banaka, a za izvoznu privredu ojačati kapital Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza (AOFI).

Ocenjujući da je nova ekonomska kriza, koja se nadvila nad svetskom ekonomijom, malo drugačija od one iz 2008, Ćirić je rekao da su problemi koji su karakterisali poslednje dve i po godine krize u srpskoj privredi i dalje prisutni. To su, ukazao je Ćirić, visoka stopa nezaposlenosti i problem likvidnosti domaćih preduzeća.

Nova uredba vlade precizirala bi maksimalni rok kašnjenja preko datuma tzv. datuma valute i to bi se odnosilo na sve nove obaveze, objasnio je Ćirić koji je dodao da kada kaže država, pod tim misli na ministarstva, agencije, javna preduzeća i lokalnu samoupravu.

-To bi bio važan signal, da se ne kreiraju dodatna kašnjenja, odnosno da se pokaže da je država krenula da počisti svoje dvorište – naglasio je ministar ekonomije.
Ćirić je upozorio da se mora uzeti u obzir i specifična situacija, gde javna preduzeća, primera radi, duguju privatnom sektoru jedan dinar, ali od njih potražuju čak tri ili pet dinara.

– Moje je mišljenje, da će nova uredba pomoći da se taj lanac nelikvidnosti postepeno smanjuje – ocenio je Ćirić.

Ćirić je, u vezi obezbeđenja kredita za likvidnost, kazao da u situaciji kada je budžet Srbije restriktivan, kakav je slučaj sada, i kada država ne može da odvoji dodatni novac da bi finansirala programe za poboljšamnje likvidnosti u privredi, jedino rešenje smanjivanje stope obavezne rezerve Narodna banke Srbije.

Na taj način bi poslovnim bankama moglo bi bude oslobođeno više sredstava, koja bi one onda odobravale privredi kroz kredite za poboljšanje likvidnosti, objasnio je ministar.
– Taj novac koje bi banke dobile, mogao bi da se upotrebi samo za finansiranje određenih projekata koji su izvoznog karaktera i bio bi odobravan pretežnim izvoznicima, koji bi obezbedili stabilan devizni priliv državi – kazao je on.

Izvor: eKapija

Do kraja oktobra 2011. posao za 2.000 nezaposlenih agronoma

Ministar poljoprivrede i trgovine Srbije Dušan Petrović najavio je danas da će do kraja oktobra svaki nezaposleni agronom dobiti posao i sklapanjem ugovora sa državom postati savetodavac poljoprivrednim proizvođačima.

Petrović na konferenciji „Partner za održivi razvoj“ u Sjenici istakao da je u Republičkom zavodu za statistiku došao do podatka da je u Srbij nezaposleno 1.995 agronoma.

– To je ogroman broj s obzirom da je Srbija poljoprivredna zemlja – rekao je on i naveo da će oni dobiti zaposlenje.

Petrović je naglasio i da će Vlada Srbije učiniti sve što je u njenoj moći da se pomognu nedovoljno nerazvijene opštine.

Prema njegovim rečima, registrovani poljoprivrednici koji žive u nerazvijenim opštinama već sada lakše mogu da dođu do novca iz budžeta, jer za njih ne važi opšti uslov za odobravanje subvencija o obaveznom uplaćenom doprinosu za penzijsko osiguranje.

Ministar poljoprivrede je naglasio i da u Srbiji postoji problem nedostatka veština i znanja u poljoprivredi.

– Nemamo dobru tehnologiju, a 700.000 porodica živi od poljoprivrede – rekao je on.

Pertrović je naveo da je primena znanja i novih tehnologija nužna, jer bi na primer povećanje mlečnosti krava za jedan litar dovelo do povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije za 50 mil EUR, dok bi povećanje roda pšenice po hektaru za jednu tonu BDP zemlje bio uvećan za 100 120 mil EUR.

On je dodao da veliki problem srpske poljoprivrede predstavlja i nedovoljno navodnjavanje, koje sada iznosi 100.000 hektara, dok je cilj da se navodnjava do milion hektara zemljišta.