Skip to main content

Dan: 29. septembar 2010.

Socijalna tranzicija

BCIF

Socijalna tranzicija

Pronalaženje inovativnih i održivih načina za pružanje usluga onima kojima je pomoć preko potrebna je u srži socijalne tranzicije kojoj težimo. Smatramo da u ovom procesu važnan činilac mogu biti neprofitne organizacije koje su često u intenzivnom kontaktu sa ugroženim i marginalizovanim licima – stariji, osobe sa invaliditetom, žene, deca, mladi, HIV pozitivne osobe, zavisnici, siromašni, beskućnici itd.

U saradnji sa Kooperativom holandskih fondacija za centralnu i istočnu Evropu, pokrenuli smo program Socijalna tranzicija koji omogućava donacije do 1.500.000 dinara (15.000 evra) neprofitnim organizacijama koje imaju alternativna rešenja i inovativne pristupe u uspostavljanju i poboljšanju kvaliteta socijalnih usluga za osetljive društvene grupe.

Naša pomoć usmerena je na neprofitne organizacije koje se bave pitanjima socijalne brige i žele da doprinesu menjanju socijalnog sistema i prelasku na savremene metode prevencije i delovanja. Naročito podstičemo uključivanje samih korisnika u sprovođenje tretmana i usluga (npr. obuka roditelja dece sa posebnim potrebama da samostalno rade sa svojom decom), uključivanje volontera/ki kao i povezivanje institucija, lokalnih vlasti i privatnog sektora.

Rok za konkurisanje:

Projekti za program Socijalna tranzicija se podnose tokom cele godine, a Odbor za donacije odlučuje o projektima dva ili tri puta godišnje. Odbor za donacije samo preporučuje projekte Kooperativi holandskih fondacija za centralnu i istočnu Evropu, koja donosi konačnu odluku o tome koje inicijative će finansijski podržati.

Procedura dodele donacija

Za sve programe BCIF ima utvrđena pravila i procedure za dodelu donacija. Tokom javnog procesa selekcije projektni predlozi za program Socijalna tranzicije se razmatraju na četiri nivoa:

1. Kancelarija BCIF-a
2. Lokalni savetnici/ce
3. Odbor za Socijalnu tranziciju
4. Konačnu odluku o finansiranju projekata donosi Kooperativa holandskih fondacija za    centralnu i istočnu Evropu

Link

Konkurs za podršku ruralnom razvoju kroz investicije u opremanje javnih skladišta

MINISTARSTVO POLjOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

Konkurs za podršku ruralnom razvoju kroz investicije u opremanje javnih skladišta u 2010. godini

Svrha konkursa

Usled tehničkih problema sa uspostavljanjem Registra javnih skladišta u skladu sa Zakonom o javnim skladištima („Službeni glasnik RS”, broj 41/09) te nemogućnosti ispunjavanja kriterijuma definisanog Konkursom (najavljenog u Službenom Glasniku RS broj 23/2010 i objavljenog na zvaničnoj internet stranici Ministarstva poljoprivrede, šumasrtva i vodoprivrede), Minstarstvo poljoprivrede, šumasrtva i vodoprivrede raspisuje konkurs za podršku ruralnom razvoju kroz investicije u opremanje javnih skladišta u 2010. godini.

Ovim konkursom uređuju se uslovi i način korišćenja strukturnih podsticaja za podršku ruralnom razvoju kroz investicije u opremanje javnih skladišta u 2010. godini (u daljem tekstu: podsticaji).

Podsticaji se koriste za nabavku nove opreme za utvrđivanje kvaliteta zrnastih proizvoda i kontrolu parametara bitnih za održavanje kvaliteta uskladištenih zrnastih proizoda.

Konkursom se utvrđuju: korisnici podsticaja, opšti i posebni uslovi za korišćenje podsticaja, potrebna dokumentacija, kriterijumi selekcije, rokovi kao i ostale informacije vezane za podnošenje prijave na konkurs.

Podnosioci prijave

Pravo na korišćenje podsticaja pod uslovima utvrđenim ovim konkursom, imaju pravna lica upisana u Registar javnih skladišta. (u daljem tekstu pravno lice)

Opšti uslovi za korišćenje podsticaja

Pravno lice  ima pravo na korišćenje podsticaja ako:

1)      je registrovano kod Agencije za privredne registre;

2)      ima izmirene poreske obaveze za 2009. Godinu

3)      je upisano u Registar javnih skladišta (u daljem tekstu Registar) u skladu sa Zakonom o javnim skladištima („Službeni glasnik RS”, broj 41/09) zaključno sa 31.12.2010.

Rokovi

Rok za podnošenje zahteva za nabavku nove opreme za utvrđivanje kvaliteta zrnastih proizvoda je počev od 01.10.2010., zaključno sa 31.10.2010. godine.

Link

Otvoreni sajmovi LORIST i Sajam turizma u Novom Sadu

Potpredsednik Vlade Vojvodine Ištvan Pastor svečano je otvorio 43. međunarodni sajam lova, ribolova i sporta LORIST i 43. međunarodni sajam turizma.

– Sajmovi su bolji nego lane, jer su prisutni izlagači iz 11 zemalja, a ima i kompanija koje prvi put učestvuju, kao što su gosti iz Egipta. Sajam turizma je postao reperna manifestacija u regionu što potvrđuje njegov značaj – rekao je Ištvan Pastor.

Poželevši uspešne poslovne dane svim učesnicima on je dodao da svečanosti otvaranja sajmova na Novosadskom sajmu uvek imaju i nešto novo, dodatni bljesak – rezultat intelektualnog napora ekipe koja ih priprema.

U prvom jesenjem terminu na Novosadskom sajmu predstavlja se više od 300 izlagača iz Srbije, zemalja u regionu i Evropske unije. Svetske vrhunske robne marke, premijere za tržište Srbije i promocije noviteta iz oblasti lova i ribolova, turizma gradova i opština, manifestacije, sajamski popusti, neke su od izlagačkih aktivnosti.

Sajmove će obeležiti i više od 40 naučnih i stručnih skupova zakazanih u Kongresnom centru „Master“ Novosadskog sajma i na štandovima učesnika.

Sajmovi su otvoreni do 3. oktobra 2010. godine.

Međunarodni sajam organske hrane „BioBalkan Expo“

Međunarodni sajam organske hrane „BioBalkan Expo“ od 29. septembra do 2. oktobra na Beogradskom sajmu

Prvi međunarodni sajam organske hrane i drugih organskih proizvoda zemalja jugoistočne Evrope „BioBalkan Expo“ biće održan od 29. septembra do 2. oktobra u Hali 3 Beogradskog sajma.

Sajam će okupiti više od 40 izlagača iz Srbije, i jedan broj proizvođača iz Evropske Unije i drugih zemalja, uključujući one iz Austrije, Holandije, Indije, Italije, Slovenije, Mađarske, Alžira i Hrvatske. Organizator sajma je „A&L Expo“.

U toku sajma biće održano savetovanje pod nazivom „Ruralni razvoj i organska poljoprivreda“, specijalna prezentacija Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Ekonomskog fakultelta u Zagrebu, posvećena statusu organske poljoprivrede u zemljama Zapadnog Balkana, kao i drugi sadržaji.

Tone opasnih hemikalija u urušenim magacinima

„EI Niš“ vratila, pa ponovo konkurisala za sredstva Ministarstva za zaštitu životne sredine

„Elektronska industrija Niš“ konkurisala je kod Ministarstva za zaštitu životne sredine za novčana sredstva za uklanjanje velike količine opasnog i zapaljivog otpada koji je označavan i kao „ekološka bomba“. Rukovodstvo EI holdinga konkurisalo je za sredstva samo nekoliko meseci nakon što je samoinicijativno vratilo ovom ministarstvu prvih 20 miliona dinara namenjenih za dislociranje istog otpada.

Prvi „milioni“ dobijeni su na konkursu Ministarstva s kraja prošle godine, a vraćeni su uz „samokritično“ obrazloženje EI da je napravila proceduralne propuste pri izboru najboljeg ponuđača za uklanjanje otpada.

Prema poslednjem nalazu Sektora za kontrolu i nadzor Ministarstva životne sredine, koji je kontrolisao EI krajem prošle godine, u krugu holdinga nalazi se oko pet tona opasnog hemijskog otpada, 50 tona kancerogenog galvanskog mulja, 35 kubnih metara otpadne kontaminirane ambalaže, izvesna količina hemijskog otpada „nepoznatog sastava“ i tako dalje. Utvrđeno je da je opasni otpad uskladišten u neadekvatnim objektima, od kojih neki prokišnjavaju i imaju dotrajale instalacije i nije obezbeđen, jer je ograda oko EI oštećena, a posle privatizacije nekih od preduzeća EI „ne postoji kontrola ulaska i izlaska ljudi“.

Radiša Spasić, jedan od rukovodilaca Samostalnog sindikata EI i diplomirani hemičar, za „Danas“ procenjuje da se u ekonomski devastiranom holdingu nalazi oko 360 tona čvrstog i tečnog otpada, koji je „i otrovan, i kancerogen i radioaktivan“. Osim pobrojanog otpada u izveštaju Sektora za kontrolu, kako kaže Spasić, u krugu EI postoji i 14 ćelija sa rastvorom opasnog kalijum-hidroksida, paladijumska prašina, radioaktivne kutije za punjenje radio aparata i desetak radioaktivnih gromobrana čija je upotreba zakonom zabranjena.

– Dovoljno je, recimo, da neko pored paladijumske prašine zapali cigaretu i da sve eksplodira. A izvesna količina tih opasnih hemikalija stoji na otvorenom. Nešto od toga su novi vlasnici privatizovanih firmi, kao što je „EI Metal“, izneli iz fabričkog kruga i „slobodno“ bacili, ko zna gde. Kroz isparenja i oticanje, otpad verovatno zagađuje i obližnje izvorište Medijana koje vodom snabdeva Niš, a preti i Arheološkom parku Medijana. Ugroženi su kako preostali zaposleni u EI, tako i potencijalni investitori, građani Niša i vredan arheološki lokalitet. Takav nemar i neodgovornost je neshvatljiv. Zbog toga, kao i zbog drugih propusta, Samostalni sindikat traži ostavku generalnog direktora Miodraga Stamenkovića – kaže Spasić.

Stamenković, međutim, negira da je na bilo koji način odgovoran za situaciju koja je nastala mnogo pre njegovog dolaska na mesto generalnog direktora. On ocenjuje da EI holding zapravo i ne spada u prvu kategoriju kompanija po ugroženosti od požara i drugih akcedenata, gde ga je pre četiri godine svrstao Sektor za zaštitu i spasavanje MUP-a Srbije, već se tu našao „po inerciji, zbog tadašnjih nesreća u nekim drugim preduzećima“.

– Tog otpada nema u velikim količinama, ima ga samo za jedan kombi, a najviše je taložnog mulja, koji je smešten u posebnim i bezbednim kadama. Otpad i nije toliko opasan kako neko pokušava da prikaže, a nije ugrožavao zdravlje ljudi ili životnu sredinu ni kada je fabrika radila punim kapacitetom i imala 18.000 zaposlenih, a kamoli sada – tvrdi Stamenković.