Skip to main content

Autoput kasni dan

MINISTARSTVO ZA INFRASTRUKTURU
Autoput kasni dan – izgradnja saobraćajnice Horgoš-Požega počeće 2. aprila
Radovi na izgradnji autoputa Horgoš – Požega počinju 2. aprila – najavio je u ponedeljak (24. mart 2008. godine) Velimir Ilić, ministar za infrastrukturu. Prema njegovim očekivanjima, Vlada Srbije će ove nedelje dati saglasnost da se koncesionar uvede u posao. Ministar je, međutim, potvrdio da Deutsche banka do 31. marta neće dati bankarske garancije koncesinaru, austrijskim firmama „Alpine“ i PORR.

– Nema nikakvih smetnji da se koncesionar uvede u posao, i o tome je postignuta saglasnost u Vladi – naglasio je Ilić. – Deutsche banka se u pismu, koje nam je dostavila, obavezala da će što pre, a najkasnije do kraja godine, dati garancije i da će pratiti ovu investiciju. Takođe, i koncesionar se obavezao da će svojim novcem finansirati radove dok se banka ne uključi. Ništa ne gubimo – tvrdi Ilić. – Koncesionar ima pravo po ugovoru i da sam finansira kompletan projekat. Kako će da zatvori finansijsku konstrukciju, to nas ne zanima. Koncesioni ugovor potpisali smo sa koncesionarom, a ne sa bankom.

Koncesionar mora da deponuje sredstva, koja će biti garant za kvalitetno i na vreme izvedene radove, a reč je o sumi od oko 100 mil EUR.

Iako je koncesionim ugovorom predviđeno da radovi počnu najkasnije 1. aprila, rok se pomera za jedan dan, kako kaže Ilić, zbog prvoaprilske šale.

Ako radovi počnu na vreme, koncesionar može da preuzme naplatne rampe u Sirigu i Pazovi, odnosno na deonici Horgoš – Novi Sad i Novi Sad – Beograd, najranije u junu – tvrdi ministar Ilić.

Putarina mora da se naplaćuje u iznosu koji odredi Vlada Srbije, odnosno po cenovniku koji važi i na ostalim autoputevima u Srbiji. Ukoliko se saobraćaj poveća, Vlada čak može i da smanji cenu putarine.

Ulaganje u razvoj Vojvodine 20 milijardi dinara

IZVRŠNO VEĆE APV
Potvrđeni programi rada Fonda za kapitalna ulaganja i Fonda za razvoj Vojvodine – ulaganje u razvoj 20 milijardi dinara


Izvršno veće Vojvodine dalo je saglasnost za programe rada u ovoj godini koje su predložila dva pokrajinska razvojna fonda – Fond za kapitalna ulaganja i Fond za razvoj Vojvodine.

Fond za razvoj Vojvodine predviđa da se sa 4,9 milijardi dinara, putem 13 kreditnih linija podstiče razvoj poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije, razvoj malih i srednjih preduzeća, preduzetništvo i ujednačen regionalni razvoj. Pored postojećih kreditnih linija, u 2008. godini planiraju se nove vrste dugoročnih kredita za zalivne sisteme i skladištne kapacitete, kao što su hladnjače i silosi i za programe razvoja turizma u ruralnim sredinama.

Fond za kapitalna ulaganja planirao je ulaganja u iznosu od 14,92 milijarde dinara. U oblast arhitekture, urbanizma i graditeljstva za izgradnju i rekonstrukciju stambenih objekata, školskih i predškolskih ustanova, sportskih objekata, uređenje javnih i zelenih površina, ambijentalnih celina i parkova i verskih objekata uložiće se jedna i po milijarda dinara.

Za oblast energetike planirano je 200 miliona, za tehnološki razvoj 800 miliona, za poljoprivredu i šumarstvo 123 miliona, za vodoprivredu i zaštitu životne sredine 6 milijardi, za zdravstvo i socijalnu zaštitu 1,5 milijarda, kao i za obrazovanje, nauku i inovacije 1,5 milijarda, za saobraćaj i telekomunikacije 3 milijarde i za turizam, ugostiteljstvo, banje i lečilišta 300 miliona dinara.

Konkurs za dijasporu

MINISTARSTVO ZA DIJASPORU
Konkurs za dijasporu

Sufinansiranje projekata/programa za dijasporu

Predmet konkursa je sufinansiranje projekata/programa koji ima za cilj:

1. Organizaciju mobilnih kulturnih programa podobnih za prezentaciju u centrima dijaspore;

2. Poboljšanje uslova za ostvarivanje i unapređenje prava pripadnika dijaspore i pripadnika autohtonih srpskih zajednica u zemljama u okruženju u matici;

3. Uspostavljanje i unapređenje ekonomske saradnje sa dijasporom i autohtonim srpskim stanovništvom u zemljama u okruženju;

4. Integrisanje pripadnika dijaspore i pripadnika autohtonog srpskog stanovništva u zemljama u okruženju u kulturne, naučne i sportske tokove u matici;

5. Očuvanje srpskog jezika kod pripadnika dijaspore i pripadnika autohtonog srpskog stanovništva u zemljama u okruženju.

Detaljnije informacije: http://www.mzd.sr.gov.yu/_cir/dokumenta//konkursmart2008.pdf

Vlada odbacila predlog o početku izgradnje autoputa Horgoš-Požega

VLADA SRBIJE
Vlada odbacila predlog o početku izgradnje autoputa Horgoš-Požega

Vlada Srbije je na sednici većinom glasova odbacila predlog Ministarstva za infrastrukturu o započinjanju radova na izgradnji autoputa Horgoš – Požega, saopšteno je nakon sednice Vlade.

Ministar za infrastrukturu Velimir Ilić izjavio je, posle sednice, da zbog odluke Vlade radovi na tom autoputu neće početi 1. aprila i dodao da je „najveći projekat u istoriji Srbije stopiran zbog preglasavanja iz političkih razloga, pa samim tim neće doći do realizacije projekta“.

Samo četiri dana pre isteka roka za početak gradnje auto puta Horgoš Požega, koncesionar još nije dostavio neophodne bankarske garancije. Rok da koncesionar dostavi bankarske garancije je 31. mart, ukoliko se to do tada ne desi država zadržava 10 mil EUR i raspisuje se novi tender.

Koncesionari „Porr“ i „Alpine“ zatražili su da u prvoj godini sami finansiraju izgradnju autoputa pošto je finansijer Deutsche banka saopštila da nije u mogućnosti da da garancije za izgradnju u predviđenom roku.

Najveća elektronska baza privrednih subjekata

„SOKO“ GROUP BEOGRAD
Najveća elektronska baza privrednih subjekata

Predstavljen sajt „Nacionalno tržište roba i usluga“ – najveća elektronska baza privrednih subjekata

Najveća elektronska baza privrednih subjekata, kao i spisak njihovih roba i usluga odnedavno se nalazi na internet sajtuhttp://www.trzistesrbije.com/ i dostupna je javnosti u Srbiji, rečeno je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen sajt „Nacionalno tržište roba i usluga“, čiji je osnivač preduzeće „Soko group“ iz Beograda.

Na sajtu će biti obrađivani i redovno ažurirani podaci o svim privrednim subjektima u Srbiji, kao i podaci o uvozu i izvozu, tržišnim viškovima individualnih proizvođača, propisi vezani za standarde i kvalitet proizvodnje u EU.

Prema rečima direktora projekta Miodraga Kapora cilj je da se svi privredni subjekti učlane i prezentuju svoje mogućnosti na ovom sajtu.

Kapor je naveo da je poseta sajtu i uvid u podatke potpuno besplatan ali da preduzeća, ukoliko žele da imaju svoju prezentaciju na ovom portalu, moraju da plate članarinu.

Članarina zavisi od vrste preduzeća, pa je tako godišnja članarina za samostalne trgovinske i zanatske radnje, agencije, kancelarije, zadruge, udruženja – 8.000 dinara, za mala preduzeća 33.600, srednja preduzeća – 50.880, a za velika preduzeća 74.880 dinara.

Učlanjenje je potpuno besplatno za poljoprivredne proizvođače i humanitarne organizacije i ustanove iz Srbije. Učlanjenjem se dobija besplatna mail adresa i izrada web sajta.

Kapor je naveo da sajt ima za cilj da preduzeća uštede sebi vreme, i da umesto obilaska banaka, osiguravajućih društava i institucija, na jednom mestu pronađu informacije šta im je sve od dokumentacije potrebno za pokretanje privredne aktivnosti.