Skip to main content

Vlada odbacila predlog o početku izgradnje autoputa Horgoš-Požega

VLADA SRBIJE
Vlada odbacila predlog o početku izgradnje autoputa Horgoš-Požega

Vlada Srbije je na sednici većinom glasova odbacila predlog Ministarstva za infrastrukturu o započinjanju radova na izgradnji autoputa Horgoš – Požega, saopšteno je nakon sednice Vlade.

Ministar za infrastrukturu Velimir Ilić izjavio je, posle sednice, da zbog odluke Vlade radovi na tom autoputu neće početi 1. aprila i dodao da je „najveći projekat u istoriji Srbije stopiran zbog preglasavanja iz političkih razloga, pa samim tim neće doći do realizacije projekta“.

Samo četiri dana pre isteka roka za početak gradnje auto puta Horgoš Požega, koncesionar još nije dostavio neophodne bankarske garancije. Rok da koncesionar dostavi bankarske garancije je 31. mart, ukoliko se to do tada ne desi država zadržava 10 mil EUR i raspisuje se novi tender.

Koncesionari „Porr“ i „Alpine“ zatražili su da u prvoj godini sami finansiraju izgradnju autoputa pošto je finansijer Deutsche banka saopštila da nije u mogućnosti da da garancije za izgradnju u predviđenom roku.

Najveća elektronska baza privrednih subjekata

„SOKO“ GROUP BEOGRAD
Najveća elektronska baza privrednih subjekata

Predstavljen sajt „Nacionalno tržište roba i usluga“ – najveća elektronska baza privrednih subjekata

Najveća elektronska baza privrednih subjekata, kao i spisak njihovih roba i usluga odnedavno se nalazi na internet sajtuhttp://www.trzistesrbije.com/ i dostupna je javnosti u Srbiji, rečeno je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen sajt „Nacionalno tržište roba i usluga“, čiji je osnivač preduzeće „Soko group“ iz Beograda.

Na sajtu će biti obrađivani i redovno ažurirani podaci o svim privrednim subjektima u Srbiji, kao i podaci o uvozu i izvozu, tržišnim viškovima individualnih proizvođača, propisi vezani za standarde i kvalitet proizvodnje u EU.

Prema rečima direktora projekta Miodraga Kapora cilj je da se svi privredni subjekti učlane i prezentuju svoje mogućnosti na ovom sajtu.

Kapor je naveo da je poseta sajtu i uvid u podatke potpuno besplatan ali da preduzeća, ukoliko žele da imaju svoju prezentaciju na ovom portalu, moraju da plate članarinu.

Članarina zavisi od vrste preduzeća, pa je tako godišnja članarina za samostalne trgovinske i zanatske radnje, agencije, kancelarije, zadruge, udruženja – 8.000 dinara, za mala preduzeća 33.600, srednja preduzeća – 50.880, a za velika preduzeća 74.880 dinara.

Učlanjenje je potpuno besplatno za poljoprivredne proizvođače i humanitarne organizacije i ustanove iz Srbije. Učlanjenjem se dobija besplatna mail adresa i izrada web sajta.

Kapor je naveo da sajt ima za cilj da preduzeća uštede sebi vreme, i da umesto obilaska banaka, osiguravajućih društava i institucija, na jednom mestu pronađu informacije šta im je sve od dokumentacije potrebno za pokretanje privredne aktivnosti.

Od 31. marta do 15. maja konkurs za projekte koje finansira NIP

NACIONALNI INVESTICIONI PLAN
Od 31. marta do 15. maja konkurs za projekte koji će 2009. biti finansirani iz NIP

Svi projekti za koje su odobrena sredstva iz Nacionalnog investicionog plana dobiće novac i ne moraju da čekaju ishod izbora da bi bili realizovani. Kada je reč o projektima za 2009. godinu o njima će odlučivati nova vlada. Konkurs za prijavljivanje projekata biće objavljen 31. marta i trajaće do 15. maja – najavio je 26. marta 2008. godine, na konferenciji za novinare, ministar bez portfelja zadužen za sprovođenje NIP, Dragan Đilas.

On je podsetio da je Vlada na prošlonedeljnoj sednici usvojila Uredbu o postupku izbora i sprovođenje projekata iz NIP i dodao da će osim infrastrukturnih, prioritet imati i programi koji imaju za cilj stvaranje uslova za opstanak, ali i povratak nealbanskog stanovništva na Kosovo.

– Prošle godine realizovano je 39,3 milijarde dinara iz NIP, odnosno 88% budžeta. Cilj je da ove godine od planiranih 600 mil EUR potrošimo sva sredstva, jer svaki dinar koji ostane neiskorišćen izgubljen je za investicije, pošto budžet ne može da se prenosi iz jedne u drugu godinu. U ovoj godini trebalo bi da se realizuju 973 projekata od čega je polovina već započeta, a drugu polovinu predstavljaju novi projekti. Iz NIP je u 2006. potrošeno 9,1 milijarda dinara ili više od 110 mil EUR, a prošle godine 39,3 milijarde dinara ili oko 500 mil EUR. Plan za 2008. godinu „težak“ je 47 milijardi dinara, i do sada su realizovane 3,4 milijarde dinara – rekao je Đilas i naglasio da o trošenju sredstava NIP brinu sva ministarstva i da je za realizaciju bilo kog projekta potreban i potpis resornog ministra.

Đilas je rekao da je u 2008. godini za regulisanje svih dugovanja prema izvođačima radova na obilaznici oko Beograda potrošeno 700 miliona dinara. On je podsetio da je za obilaznicu iz NIP ukupno odobreno 2,7 milijardi dinara i da se poštuju i dinamika plaćanja i dinamika radova zbog čega treba očekivati završetak radova do polovine oktobra na sektoru 4.

Za rekonstrukciju Pančevačkog mosta u ovoj godini obezbeđeno je 800 miliona dinara i raspisan je tender za izvođača prvog dela radova. Đilas je izrazio očekivanje da će radovi na rekonstrukciji početi polovinom maja i da će trajati između jednu i po i dve godine.

Oko 300 miliona dinara biće usmereno u ovaranje novih radnih mesta, a kroz programe Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) do sada je odobreno čak 26 mil EUR zahvaljujući kojima je privučeno više od 360 mil EUR investicija i otvoreno više od 12.000 radnih mesta u 38 opština.

Osim toga, ove godine odobreno je i oko 200 miliona dinara za jačanje vatrogasne sposobnosti države pa će Vlada u narednim nedeljama odlučiti koju će letelicu kupiti za gašenje požara.

27. 03. 2008.

Konkurs za kredite u nerazavijenim područjima

MINISTARSTVO EKONOMIJE
Konkurs za kredite u nerazavijenim područjima

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja i Fond za razvoj Srbije objavili su 25. marta konkurs za kredite preduzećima i preduzetnicima u nerazvijenim područjima u ukupnom iznosu od dve milijarde dinara.

Za kredit u vrednosti od 500.000 do 2.500.000 dinara mogu da konkurišu investitori u 35 najnerazvijenijih opština u Srbiji, a otplaćhuje se u roku od sedam godina, sa godišnjom kamatom od jedan odsto i jednogodišnjim grejs periodom. Za korisnike kredita u 23 nerazvijene opštine kamata je dva odsto.

„Danas će biti objavljen i konkurs za kredite projektima pretvaranja inovacija u nov proizvod u iznosu od 250 miliona dinara“, najavila je na konferenciji za novinare državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Verica Kalanović.

Otplata tih pozajmica je u roku od sedam godina, sa jednogodišnjim grejs periodom, a kamata za investitore u najnerazvijenijim opštinama je jedan odsto, u ostalim opštinama u Srbiji tri odsto.

Kalanovićeva je naglasila da su ti krediti trenutno najjeftiniji koji se mogu dobiti na finansijskom tržištu Srbije.

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja je pripremilo Nacrt zakona o regionalnom razvoju, kojim je predviđeno osnivanje Državne agencije za regionalni razvoj, Regionalne razvojne zajednice i Fonda za regionalni razvoj.

„Novoj vladi Srbije će biti predloženo da traži povraćaj isplaćenog kosovskog duga u iznosu od 340 miliona dolara, i taj novac bi bio uplaćen u Fond za regionalni razvoj“, rekla je Kalanovićeva.

Preostali kosovski dug u iznosu od 1,24 milijarde dolara, kako je dodala, ne bi se isplaćivao inostranim poveriocima već bi bio namenjen razvoju opština u srpskim enklavama na Kosovu.

Besplatni softverski alati

MINISTARSTVO TELEKOMUNKACIJA
Besplatni softverski alati na srpskom jeziku sada dostupni svima


– Jedini način da se Srbija razvija kao informaciono društvo jeste da osnovni softverski alati budu dostupni svima, a oni su sada prevedeni na srpski jezik, na ćirilicu i latinicu i mogu se besplatno preuzeti sa web stranice Ministarstva telekomunikacija www.mtid.sr.gov.yu, izjavila  25. marta 2008. godine ministarka Aleksandra Smiljanić u Privrednoj komori Srbije.

Smiljanićeva je, otvarajući skup na kome su prezentovani projekti lokalizacije besplatnog softvera – OpenOffice.org, „Mozilla Firefox“ i „Mozilla Thunderbird|“, kao i lokalizacije „Fedor“ operativnog sistema, kazala da su projekte realizovale različite ekipe sa fakulteta Beogradskog i Niškog univerziteta, a finasiralo ih je Ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo.

Milenko Cvetinović, državni sekretar u Ministarstvu za telekomunikacije i informatičko društvo, istakao je da Srbija sada ima legalan i besplatan softver na srpskom jeziku, i dodao da su „softveri za desktop aplikacije“ namenjeni građanima, malim firmama, školama i državnim institucijama.

– Da bi naša intelektualna svojina bila cenjena i zaštićena u svetu, moramo da štitimo i tuđu, što znači da svako ko hoće da koristi komercijalne softvere, treba da ih i plati – kazao je Cvetinović.

Međutim, treba pružiti mogućnost i onima koji ne mogu da plate, ili onima kojima nisu neophodne sve funkcionalne mogućnosti koje nudi komercijalni softver, rekao je on i dodao da država na taj način ispunjava obavezu da građanima učini dostupnim usluge informatičkog društva.

Lokalizaciju paketa OpenOffice.org realizovala je ekipa Matematičkog fakulteta iz Beograda, lokalizaciju softverskih proizvoda „Mozilla Firefox“ i „Mozilla Thunderbird“ Elektronski fakultet u Nišu, a srpsku verziju operativnog sistema „Fedra“ uradilo je Fakultet organizacionih nauka u Beogradu.

Profesor Matematičkog fakulteta u Beogradu Duško Vitas istakao je prilikom prezentacije projekta, da je u pitanju slobodan softver, što znači otvoren kod, bez troškova licenciranja i proširiv.

Na skupu su govorili i profesor Elektronskog fakulteta u Nišu Dragan Janković i profesor Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu Dušan Starčević, a svi učesnici skupa zaključili su da je neophodno raditi na stvaranju srpskog IT rečnika.


Notice: ob_end_flush(): Failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/icrrs/public_html/wp-includes/functions.php on line 5581