Skip to main content

Autor: Ξ

Prosečni mesečni prihodi domaćinstva u Srbiji 49.760 dinara – Izdaci za ličnu potrošnju 42.766

Prosečni mesečni prihodi po domaćinstvu u trećem kvartalu ove godine u Srbiji iznosili su 49.760 dinara, dok izdaci za ličnu potrošnju čine 42.766 dinara, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

Od toga 94,6% čine prihodi u novcu, a 5,4% su prihodi u naturi.

Najveći udeo prosečno domaćinstvo u Srbiji ima iz redovnog radnog odnosa 46,6% i penzija 34,0%.

Potrošački i investicioni krediti čine 1,9% ukupnih prihoda u Srbiji. Ostala primanja, koja uključuju štednju i naknade od osiguranja, čine 3,4% ukupnih prihoda domaćinstava Srbije.

Od izdataka za ličnu potrošnju u Srbiji koji čine 42.766 dinara, najveći udeo su izdaci za hranu i bezalkoholna pića 41,1%. Na stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva, domaćinstvo troši 14,7% ukupnih prihoda.

Za transport članovi domaćinstva u Srbiji prosečno troše 8,6%, za komunikacije 4% a za ostala dobra i usluge 4,6% ukupnih prihoda.

„Gazpromneft“ do kraja decembra objavljuje ponudu za otkup akcija NIS po ceni od 4,8 EUR?

„Gazpromneft“, vlasnik kompanije NIS, do kraja ovog meseca mogao bi da objavi ponudu za otkup akcija od malih akcionara po ceni od 4,8 EUR, nezvanično saznaje „Blic“.

Ova informacija toliko je odjeknula među ozbiljnim trgovcima na berzi da su dnevni promet akcijama naftne kompanije podizali i do tri puta. Deonice je najviše kupovao Miodrag Kostić čije je vlasništvo u preduzeću NIS juče vredelo oko 50 miliona dinara i koje bi mu prodajom moglo doneti zaradu od nekoliko miliona dinara.

Objavom ponude naftne kompanije, vlasnici akcija bili bi više nego sigurni da će svoje deonice najdalje do februara moći da prodaju po ceni od 4,8 EUR. Juče je ova akcija vredela 484 dinara ili 4,5 EUR, pa jednostavna računica govori da bi se najdalje do kraja februara na svakoj akciji moglo zaraditi po 0,3 EUR. Ceo posao još je ozbiljniji, znajući da se akcija do skora mogla kupiti po 4,3 EUR, ali i da je otkupna vrednost deonice vezana za evro, što je oslobađa rizika od kursa dinara. I sve to u vreme kada je zbog krize na tržištu kapitala zaraditi na berzi prava umetnost.

Sudeći po podacima Centralnog registra, ovakvom matematikom najviše su se bavili ozbiljni strani i domaći ulagači. Sa više od 100.000 akcija, Kostić je juče bio deveti najveći akcionar kompanije NIS. U petak, dakle, samo jedan trgovački dan ranije, ovaj srpski biznismen je imao 76.000 akcija. Njihova vrednost bila je 38 miliona dinara. U brokerskoj kući „M&V Investments“ koja je u vlasništvu Kostića, još ranije su potvrdili za „Blic“ da akcije preduzeća NIS kupuju sa ciljem da ih prodaju i zarade. Među velikim kupcima kompanije NIS bili su i hrvatski investicioni fond „ZB invest“ čije akcije u preduzeću NIS vrede više od sto miliona dinara, ali i kompanija za osiguranje „Dunav Re“ koja u akcijama naftne kompanije ima više od 50 miliona dinara.

Najveći akcionari kompanije NIS

Gazpromneft 41,580
Srbija 24,359
SG Srbija, Kastodi 336,1
Unicredit banka, Kastodi 110
ZB Invest 100,9

Vlasništvo u kompaniji NIS (u milionima RSD)

SG Srbija, Kastodi 95,1
Dunav Re 51,7
Citadel Investment Services 51,6
M&V Investment 50,8
Raiffeisen banka, Hrvatska 39,5

Izvor: CR, 13. 12. 2010.

Kupovina bez provizije i plaćanje telefonskih računa SMS-om – Pogodnosti domaće „DinaCard“

Osim činjenice da se „DinaCard“ odskora mogu koristiti u 185 zemalja sveta bez provizije na kupovinu, pogodnosti da se SMS porukom bez provizije može dopuniti prepaid račun na telefonu ili platiti račun za fiksni telefon čine ovu karticu jednom od najatraktivnijih na tržištu. Postoje debitne i kreditne kartice iz sistema „DinaCard“, na koje se kamate kreću od 1,8 do 2%.

– „DinaCard“ je uspešan nacionalni kartični sistem sa više od 30 miliona uspešnih plaćanja i podizanja gotovine godišnje i više od 100 milijardi dinara. Kompanija „Discover Financial Services“, jedna od najvećih izdavalaca kreditnih kartica u SAD i četvrti po veličini globalni kartični sistem, koja je od 2008. godine vlasnik „Diners Club Internationala“, tražila je partnera u Evropi i prepoznala da je „DinaCard“ kao inovativan i uspešan sistem potencijalno dobar partner za budućnost – objašnjavaju za „Blic“ u Nacionalnom centru za platne kartice NBS kako je došlo do toga da jedina domaća kartica bude prihvaćena u 185 svetskih zemalja.

„Dina“ kartice su slične ostaloj „plastici“ jer omogućuju plaćanje na pos terminalima, u kupovini preko interneta ili se njima može podići novac s bankomata.

– Ono što „DinaCard“ čini posebnom jeste mogućnost da putem SMS dopunite račun za prepaid telefon ili mogućnost da SMS porukom platite račun za fiksni telefon bez ikakve naknade – kažu u Nacionalnom centru.

Zasad oko 2,5 miliona građana Srbije ima „DinaCard“, koje, bar prema rečima ljudi iz centra u NBS, imaju ubedljivo najveću prihvatnu mrežu u Srbiji. Da bi korisnici „Dina“ kartica mogli da ih koriste u inostranstvu, potrebno je da postojeću karticu zamene novom koju mogu koristiti u inostranstvu i u zemlji. „DinaCard“ koje se prihvataju u inostranstvu moraju na poleđini da imaju logotipe privatnih mreža Discover Card, Diners Club Internationala i Pulse.

Za plaćanje „Dina“ karticom u inostranstvu ne plaća se provizija, dok podizanje novca sa bankomata zavisi od poslovne politike banke, a kamata je između 0,8 i 1%.

Kamate na kreditne DinaCard

Banka Kamata Članarina

Erste 1,79 % 1.200 dinara
Alpha 1,85 % 850 dinara
Marfin 1,95 % 0 dinara
Komercijalna 1,9 % 600 dinara
Credit Agricole 1,99 % 3.000 dinara
UniCredit 1,98 % 0 dinara

Efikasnije i fleksibilnije elektronsko bankarstvo – WEB SME nova usluga ProCredit banke

ProCredit banka unapredila je svoje poslovanje uvođenjem WEB SME usluge, koja je namenjena malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima.

– Usluga je nastala u saradnji sa kompanijom „Halcom“ i namenjena je pravnim licima koja obavljaju dinarski platni promet i za razliku od postojećih rešenja za elektronsko bankarstvo, koja podrazumevaju postojanje kartice i čitača, jedinstvena je po tome što se koristi uz pomoć sertifikata koji se nalazi na USB memoriji – saopšteno je iz ProCredit banke.

Takođe, korisnicima pruža značajno veću fleksibilnost i olakšava pristup računima i vršenje transakcija nezavisno od lokacije i računara koji koriste jer za korišćenje WEB SME nije potrebna instalacija posebne aplikacije na računar. Jedini uslov je postojanje internet veze i instalacija sigurnosne komponente koja se može pronaći na veb sajtovima preduzeća „Halcom“ i ProCredit banke.

– U promotivnom periodu, u sklopu specijalne ponude ProCredit banke koja važi do kraja februara 2011. godine, klijenti koji se odluče za WEB SME aplikaciju za pravna lica biće oslobođeni plaćanja mesečne naknade za internet bankarstvo u prvih 6 meseci korišćenja. Provizije za naloge koji se realizuju kroz aplikacije za internet bankarstvo su 30% niže u odnosu na provizije za naloge koji se donesu u ekspozituru – navodi se u saopštenju ProCredit banke.

Javnipoziv za ulaganje u energetske projekte

PKB KORPORACIJA a.d. – BEOGRAD

Javni poziv za prikupljanje ponuda potencijalnih investitora za ulaganje u energetske projekte na bazi obnovljivih i kombinovanih izvora energije

I Sirovinska osnova
PKB Korporacija je najveće poljoprivredno preduzeće u Republici Srbiji čije osnovne proizvodne kapacitete čine:
– u ratarstvu 21.000 ha obradivih površina
– u stočarstvu 21.000 grla goveda različitih kategorija.

Organizujući proizvodnju u navedemim kapacitetima PKB Korporacija raspolaže značajnim količinama biomase različitog oblika i porekla, koja se kao obnoaljivi izvor može koristiti za proizvodnju energije i to:

1. za proizvodnju biogasa i na bazi njega proizvodnju elekgrične i toplotne energije,
2. za proizvodnju toplotne energije na bazi sagorevanja biljnih ostataka nakon ubiranja useva, kao što su: kukuruzovnia i sojina slama.

3. za kombinovanu proizvodnju energije na postojećoj infrastrukturi.

II Osnovna koncepcija projekata
1. Projekat proizvodnje biogasa
PKB Korporacija raspolaže na godišnjem nivou sa:
– 160.000 tona čvrstog goveđeg stajnjaka sa oko 16% suve materije
– 10.000 tona pšenične slame koje je kao prostirka umešana u stajnjak. Ukupna masa od 170.000 tona čini godišnju sirovinsku osnovu za proizvodnju biogasa. Po saznanjima PKB Korporacije, dvostepeni digestori daju veći stepen iskorišćenosti biomase i veći prinos biogasa po jedinici biomase unete u digestor, te se sugeriše opredeljenje za dvostepeni tip digestora.

Biogas bi se koristio u kogenerativnom postrojenju za proizvodnju električne energije koja bi se prodavala EPS-u po stimulativmim cenama shodio Uredbi Vlade Republike Srbije.
Toplota od hlađenja i otpadna toplota iz kogeneratora, koristiće se za grejanje poslovnog prostora u industrijskoj zoni PKB Korporacije.
Lokacija postrojenja za proizvodnju biogasa predviđena je blizu industrijske zone, pored asfaltnog puta i opremljena je vodom i elekgričnom energijom za start postrojenja.

Nakon proizvodnje biogasa i separacije  tečne faze – tečnogmase izašle iz digestora, ostaje oko 150.000 m đubriva sa značajnim sadržajem NPK elemenata za koju se mora naći rešenje lagerovanja, manipulacije i korišćenja u skladu sa ekološkim standardima za očuvanje prirodne sredine i resursa u užoj i široj zoni projekta.

Kao moguća rešenja tečne faze nameću se:
a) lagerovanje u pokrivenim bazenima kapaciteta za šestomesečni rad ) i stacionarnim cevovodom sa hidrantima zapostrojenja (oko 80.000 m priključivanje opreme za navodnjavanje (tifoni), tečnu fazu razvesti po okolnim obradivim površinama u jesenjoj i prolećnoj kampanji radova (koje traju po oko 30 dana).
b) izgraditi postrojenje za prečišćavaje otpadnih voda i prečišćavanje tečne faze do kvaliteta druge kategorije vode, koja bi se onda mogla ispustiti u okolne drenažne – irigacione kanale.

Potencijalni investitor, kao strateški partier PKB Korporacije, za realizaciju projekta biogasa treba da ponudi:
– oblik saradnje i uloge strateških partnera u realizaciji projekta (finansiranje, zajedničko ulaganje, izgradnja postrojenja u celosti samostalno uz poslovnu saradlju sa PKB Korporacijom i sl.),
– predlog tehničko-tehnološkog rešenja, sa opisom tehnološkog postupka, tip digestora, bilanse inputa i autputa (biogasa, SN4, električne i toplotne energije),
– kapacitete pojedinih objekata u postrojenju: broj i kapacitet digestora, instalisanu snagu i broj kogeneratora, broj i kapacitet bazena za tečnu fazu, potrebne povrišče za đubrenje tečnom fazom i sl.,
– način manipulacije i rešenja tečne faze,
– procenu obima i strukture ukupnih investicionih ulaganja,
– dinamiku realizacije projekta.
– ocenu rentabiliosti projekga.
– obaveze strateških partiera u realizaciji projekta.

2. Projekat proizvodnje toplotne energije na bazi sagorevanja biljnih ostataka
Osnovu projekta čine godišnja masa biljnih ostataka koja se može ložiti u energetskom postrojenju i to:
– sojina slama (iznad postojećih potreba PKB Korporacije) 3.000 tona
– kukuruzovina 6.000 tona
– ostalo 600 tona

Biomasa bi se u PKB Korporaciji presovala u „big-bale“ oblika kvadra i težine oko 200 kg ili „rolo-bale“ oblika valjka približno iste težine, a u zavisnosti od predviđenog oblika ložišta i gorionika.
Svrha postrojenja je da u zimskom periodu proizvodi toplotnu energiju za grejanje javnih ustanova u Padinskoj skeli i shodno kapacitetu, proazvodnih objekata PKB-a.
Razmotriti mogućnost instaliranja kogeneratora odgovarajućeg kapaciteta koji bi u toku letnje sezone proizvodio električiu energiju.

Ponudom dati:
– kapacitet postrojenja i energetski bilans,
– ulogu i obavezu investitora i PKB Korporacije,
– opis tehničkog rešenja, posebno načina sagorevanja biomase,
– način manipulacije i deponovanja pepela,
– procenu investicija po obimu i strukturi ulaganja,
– ocenu rentabilnosti projekta.
Lokacija postrojenja je predviđena u Padinskoj skeli i u potpunosta je infrastrukturno opremljena.

4. Proizvodnja energije na postojećoj infrastrukturi
Postojeće energetske potrebe PKB Korporacije su:
– u zimskom periodu 12 miliona MJ sa ujednačenom potrošnjom u toku perioda.
– i letnjem periodu 3.5 miliona MJ.
Traži se strateški partier za ulaganje u energetske objekte na postojećoj infrasgrukturi u cilju obezbeđenja energetskih potreba PKB Korporacije.

III Rok za prijavljivanje i davanje ponude
Rok za prijavljivanje i davanje ponude je 20 dana od dana objavljivanja ovog javiog poziva.

IV Prijave na Poziv
Na Poziv se mogu prijaviti domaća i strana pravna lica čija je delatnost: inženjering i izgrzdnja energetskih objekata iz Poziva, finansijski inženjering i izgradnja objekata uz prezentaciju osnovnih podataka i referenci inženjering kompanije koja bi projektovala i izvodila u celosti ili delimično projekte iz ovog Poziva.

Uz Prijave i Ponudu na ovaj javni poziv, potencijalni investitori treba da dostave:
– izvod iz sudskog registra kompanije,
– kratak opis delatnosti kompanije sa najvažnijim referencama,
– dokaze o godišnjem prihodu i finansijskom rezultatu poslovalja.

Navedene podatke treba da daju i firme kooperanti (iz oblasti finansijskog ili investicionog inženjeringa) koje zajedno sa kompanijom koja se prijavljuje na Poziv učestvuju u realizaciji projekta.
Prijave sa ponudom se mogu dostaviti pojedinačno za jedan ili oba projekta iz Poziva.
Prijave sa ponudom (ponudama) dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom „PONUDA – ne otvarati“, na adresu PKB Korporacije ili ličnom dostavom na pisarnicu PKB Korporaiije.
PKB Korporacija nema obavezu da sklopi ugovor o izgradnji ili bilo kakvoj saradnji ni sa jednom kompanijom koja se prijavi po ovom javnom pozivu.
PKB Korporacija nema obavezu nadoknade bilo kakvih troškova kompanijama koje se prijave po ovom javnom pozivu, bez obzira kakvi su rezultati Poziva i kakve će odluke PKB Korporacija dometi na bazi rezultata ovog jvnog poziva.
Za evengtalno potrebne dodatne informaiije, ukoliko PKB Korporacija njima raspolaže, možete se obratiti Sektoru za plan i razvoj PKB Korporacije na telefon 011/8871-468,
faks 011/8871-843 ili e-mail: pkbaop@pkb-sr.com
PKB Korporacija


Notice: ob_end_flush(): Failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/icrrs/public_html/wp-includes/functions.php on line 5481