Za „Fidelinku“ ima spasa, saopšteno je nakon sastanka održanog sa premijerom Vojvodine Bojanom Pajtićem. Sastanku su prisustvovali gradonačelnik Subotice Saša Vučinić, pokrajinski sekretar za rad Miroslav Vasin i direktorka „Fidelinka“ pekare Ljiljana Lučić.
Dogovoreno je da se novim razvojnim kreditom obezbedi dalji rad pekare, odnosno da se na taj način obezbedi pšenica i da glavna „Fidelinkina“ fabrika nastavi da radi. Prethodno će se obaviti procena kompletne imovine, mada „Fidelinka“ u ovom trenutku ima dovoljno brašna da se proizvodnja ne obustavi.
Podsetimo, jedna od najvećih fabrika hleba i peciva u Vojvodini dospela je pod stečaj pre petnaestak dana zbog zaduženosti i blokade računa. Do sada, međutim, niko nije kontaktirao s vlasnicima, koje čine firme iz nekoliko zemalja, a među njima je najviše takozvanih ofšor kompanija.
Niška kompanija „Jugo-impex„, koja je poznata po prodaji opreme za grejanje, ponudila je za predstojeću grejnu sezonu i ekološki čisto gorivo – pelet.
Kupci su više nego zadovoljni, jer, kako kažu u preduzeću „Jugo-impex“, uz najbolje svetske brendove grejne opreme, sada se mogu snabdeti i ekološkim i ekonomski isplativim gorivom za kotlove i peći – peletom.
Kompanije „Jugo-impex“ najavila je i tradicionalno prisustvo na Sajmu građevine i opreme u Nišu, u Hali Čair, od 22. do 25. septembra 2010. godine.
Naziv projekta: Izgradnja i pokretanje Mađarsko-Srpskog prekograničnog sistema za upravljanje poplavnom i podzemnom vodom
Asocijacija naselja u okolini Kišteleka zajednički sa svojim partnerima (ICR-Srbija, ATIKÖVIZIG-Mađarska) trenutno radi na ostvarenju projekta „Izgradnja i pokretanje Mađarsko-Srpskog prekograničnog sistema za upravljanje poplavnom i podzemnom vodom”.
Projekat je omogućen kofinansiranjem iz IPA programa međunarodne saradnje Mađarska – Srbija Evropske Unije, u okviru prioritetne ose 1 “INFRASTRUKTURA I ŽIVOTNA SREDINA”, mere 1.2. 1.2 „Zajednička odgovornost za životnu sredinu” aktivnosti 1.2.1. „Manje aktivnosti u oblasti vodoprivrede (odbrana od poplava i podzemnih voda)”.
Glavni cilj projekta je unaprediti postojeća tehnička sredstva koja služe za prevenciju štete izazvane podzemnim vodama i poplavama na socio-ekonomski nedovoljno razvijenim teritorijama, odnosno u oblastima koje su u opasnosti od podzemnih voda i poplava, kao i razvoj slobodnih kapaciteta nadležnih službi i prekogranične komunikacije u cilju sprečavanja i uklanjanja štete izazvane podzemnim vodama i poplavama.
Ciljne grupe projekta su zajedničke ugrožene porečne teritorije Mađarske i Srbije, taćnije sledeće regije, mikro-regije i naselja: u Mađarskoj Regija južne nizije, u okviru nje mikro-regija Kištelek, u Srbiji pokrajina Vojvodina, u okviru nje grad Kanjiža.
Ciljevi projekta doprinose ostvarenju navedenih specifičnih ciljeva IPA programa međunarodne saradnje Mađarska – Srbija „Ekološka održivost i sigurnost u pograničnoj zoni”, a dugoročni opšti cilj programa je stvaranje regije koja koja sarađuje u održivom i bezbednom okruženju.
Ukupan budžet projekta je 844.868 evra, a deo koji ko-finansira Evropska Unija iznosi 718.138 evra.
Ovaj dokument je napravljen uz finansijsku pomoć Evropske Unije. Za sadržaj ovog dokumenta je isključivo odgovorna Asocijacija naselja u okolini Kišteleka i on ne predstavlja zvaničan stav Evropske Unije.
Projekat sufinansira Evropska unija u sklopu IPA prekograničnog programa Mađarska – Srbija.
Ministar infrastrukture Srbije Milutin Mrkonjić založio se danas da se pruga Beograd-Bar rekonstruiše do 2014. godine da bi se postiglo da vozovi tu relaciju od 450 kilometara prelaze za sedam sati.
Mrkonjić je predstvaljajući Studiju izvodljivosti za rekonstrukciju pruge kazao da bi u tom slučaju prosečna brzina vozova bila 85 kilometara na sat, da bi se godišnje prevozilo 5,2 miliona tona robe, umesto sadašnjih oko milion tona, i da bi se dnevno tom prugom prevozilo 8.000 ljudi.
Studija izvodljivosti koju je uradio italijanski „Italfer“ predviđa da do 2020. godine prosečna brzina vozova bude 160 kilometara, ali je Mrkonjić danas rekao da je sasvim dovoljno 85 kilometara, ali da se ubrza rekonstrucija i da se završi do 2014. godine.
Pomoćnica ministra saobraćaja Crne Gore Vida Stevanović je kazala da je za Crnu Goru ta varijanta prihvatljiva i dodala da Crna Gora najviše može obezbediti 138 mil EUR za obnovu pruge, koliko i predviđa studija.
Na osnovu Studije, za rekonstrukciju pruge potrebno je 336 mil EUR, od čega Srbija treba da obezbedi 198 mil EUR.
Predstavnici „Italfera“ su danas kazali da je moguće skratiti rokove ako se obezbedi novac, iako je pruga teška jer sadrži 25% tunela i oko 250 kilometara su vijadukti.
Mrkonjić je kazao da se novac može obezbediti od italijanskih i srpskih firmi koje imaju interes za saradnju, i od međunarodnih institucija, dok je pomoćnica crnogorskog ministra Vida Stevanović kazala da treba razmisliti i o obezbeđivanju bespovratnih sredstava iz pretpristupnih fondova EU.
Kako je najavljeno, Studija će italijanskim partnerima biti predstavljena novembra u Rimu.
Studijom je predviđeno da se prvo saniraju najkritični delovi na pruzi, a rekonstrukcijom nije predviđena promena trase pruge. Izradu studije finansirala je Vlada Italije sa milion evra.