Za čistu vodu 5 mlrd EUR

Vesti

Nove investicije u prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji

Odbor za zaštitu životne sredine i održivi razvoj i Udruženje komunalne delatnosti PKS, uz podršku kompanije BVC, organizovali su okrugli sto – Evropska iskustva u prikupljanju i prečišćavanju otpadnih voda, sa akcentom na dobra iskustva Češke i Rumunije.

Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije, izneo je podatak da bi ukupna srpska ulaganja u sisteme za tretman otpadnih voda trebalo da iznose oko 5 milijardi EUR do 2019. godine. U našoj zemlji oko 87% otpadnih voda nema nikakav tretman i one se direktno izlivaju u vodotokove, a samo 1,5% sistema ima zadovoljavajući tretman otpadnih voda. Upravo ova činjenica ukazuje na potrebu pomenutog velikog investicionog ciklusa u sisteme za tretman otpadnih voda, kako bi Srbija uspešno očuvala resurse pijaće vode i kvalitet života svojih građana.

Hana Hubačkova, ambasadorka Češke Republike u Beogradu, rekla je da je prečišćavanje otpadnih voda jedno od najvažnijih problema za sve evropske zemlje i da je potrebno prečistiti 0,2 m3 otpadnih voda po glavi stanovnika. Češka je intenzivno razvijala tehnologiju za prečišćavanje, zbog svih neophodnih standarda koje je trebalo primeniti tokom njenog pristupanja EU. Za proteklih deset godina Češka je izvoz svojih tehnoloških postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uvećala sa 30 na 150 mil EUR.

Ona je naglasila da je Srbija strateški partner Češke u Jugoistočnoj Evropi. Srbija, koja bi trebalo što pre da stekne status kandidata, mora da identifikuje korake i rešenja na evropskom putu i u oblasti prečišćavanja otpadnih voda.

Željka Juraković, direktorka Fonda za zaštitu životne sredine, najavila je da će od početka januara 2011. godine, u skladu sa Zakonom vodama, Fond finansirati aktivnosti koje su u vezi sa unapređenjem kvaliteta voda u Srbiji. Prihodi će se ostvarivati od nadoknada zasnovanih na principu – „zagađivač plaća“, a ta sredstva će se plasirati u projekte zaštite voda i postrojenja za preradu otpadnih voda kao bespovratna pomoć, ili putem kredita.

Ona je istakla da će lokalne samouprave moći od sledeće godine da konkurišu i za sredstva kojima bi se sufinansirala izrada projektne dokumentacije za ovakva postrojenja, a u saradnji sa poslovnim bankama privreda će moći da dobije povoljne kredite, kako bi svoju tehnologiju prerade otpadnih voda prilagodila evropskim standardima. Cilj Fonda je da se sredstva obezbede najširem krugu korisnika, pod najpovoljnijim mogućim uslovima.

Češka je sa Srbijom je sarađivala na ravitalizaciji Velikog bačkog kanala, reke Ibar, sprečavanju zagađenja reke Kolubare, a upravo je počeo projekat prečišćavanja čvrstog otpada u Valjevu.

Predstavnik kompanije „Topolvoter“ iz Češke Jan Topol predstavio je prednosti decentralizovanih sistema prčišćavanja otpadnih voda, naročito za male lokalne zajednice, koji su uz daljinsku kontrolu iz dispečerskog centra, jeftiniji od centralizovanih jer ne zahtevaju troškove izgradnje kanalizacione mreže.

Iskustva Rumunije u oblasti prečišćavanja otpadnih voda izneo je Radu Kristijan, direktor kompanije „Ekoturs“ iz Kluža. On je istakao pad investicija sa nastupanjem ekonomske krize krajem 2008. i upozorio na opasnosti od birokratije, koja usporava izgradnju, i korupcije koja je poskupljuje.

Slobodan Škundrić, direktor kompanije BVC, koja se u Srbiji bavi poslovima vezanim za prečišćavanje otpadnih voda od 2006, naglasio je otežane uslove poslovanja zbog nedostatka ljudskih resursa, primene nepotpune ili zakasnele zakonske regulative, kao i jeftinije ali zastarele opreme, zbog čega se zemljište i vodotokovi zagađuju, a sredstva uzaludno troše.