Skip to main content

Dan: 17. januar 2011.

Politika Evropske unije u oblasti životne sredine

MINISTARSTVO ŽIVOTNE SREDINE I PROSTORNOG PLANIRANJA

Politika Evropske unije u oblasti životne sredine

Obaveštavamo vas da je otvoren konkurs za prijem polaznica i polaznika na obrazovni program „Politika Evropske unije u oblasti životne sredine“. Program se izvodi u okviru projekta „Jačanje kapaciteta uprave za pristupanje Srbije Evropskoj uniji“ koji realizuju Beogradska otvorena škola i Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije.

Projekat podržava Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Norveške kroz program bilateralne saradnje Vlada Kraljevine Norveške i Republike Srbije.

Konkurs je otvoren do 7. februara 2011. godine.

Program je namenjen zaposlenima u lokalnoj samoupravi, državnoj i pokrajinskoj upravi, javnim preduzećima, razvojnim agencijama i drugim institucijama i telima Republike Srbije koja su zadužena za životnu sredinu. Cilj projekta je jačanje kapaciteta regulatornih tela lokalne, regionalne i državne uprave Srbije za uspešno sprovođenje i primenu praktičnih politika Evropske unije u procesu evropske integracije.

Program „Politika Evropske unije u oblasti životne sredine“ realizovaće se u dva navrata, od 7. do 11. marta i od 4. do 8. aprila 2011. godine, za 60 polaznika. Nakon realizovanog modula u Beogradu, za polaznike koji budu ispunili sve obaveze predviđene programom biće organizovana studijska poseta institucijama EU u Briselu.

Učešće na programima obuke je besplatno, a troškovi nastavnog materijala, prevoza, smeštaja i  ishrane će biti pokriveni od strane organizatora.

Molim Vas da obavezno pogledate opis projekta u prilogu i prijavnu dokumentaciju i pozivamo da podržite učešće zainteresovanih predstavnica i predstavnika Vaše institucije/opštine.

Sve dodatne informacije o obuci možete preuzeti na sajtu  www.bos.rs/sa4eu2 ili ih dobiti  u Beogradskoj otvorenoj školi:
tel: 011 30 61 372,
fax: 011 36 13 112,
i-mejl: sa4eu@bos.rs

Link

Državni revizor najavio kontrolu socijalnih fondova

Predsednik Državne revizorske institucije (DRI) Radoslav Sretenović izjavio je u subotu da očekuje da će najkasnije do sredine februara biti završena revizija poslovanja tri javna preduzeća – „Transnafte Pančevo“, „Elektromreže“ i „Javnih skloništa Srbije“. On je najavio i kontrolu fondova socijalnih osiguranja, ali nije rekao da li su u pitanju PIO fond, Republički zavod za zdravstveno osiguranje ili Nacionalna služba za zapošljavanje.

On je najavio i reviziju trošenja budžetskih sredstava u pojedinim lokalnim samoupravama, ali i drugim javnim preduzećima, čija imena nije želeo da navede.

U skladu sa Programom rada Državne revizorske institucije za 2011. godinu, i u skladu sa Zakonom o DRI, u obavezi smo da izvršimo reviziju završnog budžeta, reviziju dela poslovanja NBS sa budžetskim sredstvima, kao i fondova obaveznog socijalnog osiguranja, određenog broja lokalnih samouprava i određenog broja javnih preduzeća, precizirao je Sretenović.

On je naglasio da je DRI već utvrdila i propisala kriterijume na osnovu kojih će odabrati korisnike fondova socijalnog osiguranja koji će biti obuhvaćeni revizijom.

– Sada ne mogu da kažem o kom se fondu socijalnog osiguranja radi, odnosno da li će konkretno biti kontrolisan rad Fonda PIO, Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Nacionalne službe za zapošljavanje, sve dok se ne izda zaključak o reviziji- objasnio je Sretenović, napominjući da nije uputno ali ni korisno unapred obavestiti subjekte da će revizori kontrolisati njihov rad.

Državni revizor je podsetio da Republika Srbija ima oko 8.000 budžetskih korisnika i da DRI nema kapacitate da obavi reviziju svih korisnika sredstava poreskih obveznika, već da ta institucija pravi svoj program rada i pravi odabir u skladu sa raspoloživim kadrovskim potencijalima.

Kriza će nas tek udariti

Predsednik „MK grupe“ Miodrag Kostić kaže da će privreda najveći udar krize osetiti u 2011. godini i dodao da je privrednicima potrebna pomoć države.

On ističe da ekonomski i politički lideri Srbije moraju biti na istoj strani ako žele da se stvori pozitivan privredni ambijent.

– Država treba da ima kriterijume selekcije na osnovu kojih će intervenisati i pomoći kompanijama koje su u krizi, bilo kroz subvencionisanje kredita za održavanje likvidnosti ili metodama direktne pomoći kompanijama- kazao je on.

Srbija će najveću šansu u ovoj godini, kako je istakao predsednik „MK grupe“, imati u „okretanju izvozu, a prvenstveno u agraru i agrarnoj industriji“.

Kostić je dodao da će 2011. godine socijalna stabilnost biti veliki izazov pred poslodavcima i Vladom.

– Zato je neminovno socijalno partnerstvo i ostvarivanje zajedničkih interesa, koji mogu doći samo bliskom saradnjom na relaciji Vlada, sindikati i poslodavci, jer oni imaju zajedničku odgovornost- kazao je on.

On je kazao i da nepredvidljivost kursa nije u značajnoj meri otežala poslovanje, jer je kompanija uglavnom izvozno orjentisana.

– Većina domaćih kompanija okrenuta je ka domaćem tržištu. Kurs će biti dugoročan problem sve dok Srbija ima mesečno 250 mil EUR više uvoza nego izvoza, jer je trgovinski bilans jedan od glavnih generatora nestabilnog kursa- rekao je Kostić.

Ministarstva će predložiti rešenje za povezivanje staža

Vlada razmatra slučaj 300.000 zaposlenih
Predstavnici ministarstava finansija, ekonomije i regionalnog razvoja, za rad i zapošljavanje, trebalo bi da na zajedničkom sastanku sačine predlog za povezivanje staža za oko 300.000 zaposlenih, koji će uputiti Vladi Srbije na odlučivanje, rečeno je u Ministarstvu finansija.
Predstavnici resornih ministarstava će po završetku sastanka vladi uputiti predlog zaključka, na osnovu kojeg će taj problem biti rešen, odnosno, povezan staž ljudima, rečeno je u Ministarstvu finansija. Povezivanje staža već je sprovođeno u prethodne dve godine.
Predstavnici resornih ministarstava trebalo bi, pre odluke vlade, da utvrde koliki je broj ljudi kojima nisu uplaćivani doprinosi, o kolikoj sumi novca se radi i da ustanove zbog čega nisu izmirivane te zakonske obaveze.
Prema zvaničnim podacima, preduzeća u Srbiji duguju Fondu PIO oko 170 milijardi dinara za doprinose, a među neplatišama je najviše privatnih firmi.
Više od 300.000 građana Srbije nema uplaćene doprinose u Fondu PIO, a za oko 600.000 zaposlenih se ne uplaćuje redovno ili im se uplaćuje minimalac.
Prema statističkim podacima, u Srbiji ima oko 1,8 miliona zaposlenih.


Notice: ob_end_flush(): Failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/icrrs/public_html/wp-includes/functions.php on line 5471