Skip to main content

Autor: Ξ

U martu nova licitacija za izgradnju „Banje Palić“

Zainteresovani investitori iz Mađarske, Izraela, Amerike
Očekivanja Subotičana da će Palić do aprila 2012. godine, kako je najavljivano, postati banja sa hotelom sa četiri zvezdice, velnes, akva i spa centrima, otvorenim i zatvorenim bazenima raspršena su ovih dana kada su iz „Terme Olimie“ dostavili definitivan dogovor da odustaju od ove investcije.

Goran Gabrić, direktor „Parka Palić“, preduzeća koje gazduje turističkim delom Palića, ističe da neće očajavati zbog odustajanja Slovenaca.

– Imamo zainteresovane ulagače iz Mađarske, Izraela, Amerike, kao i domaće investitore, za koje ćemo u martu organizovati licitaciju. Na toj licitaciji ćemo im ponuditi 28 parcela od 1.000 do 45.000 m2, infrastrukturno, uglavnom, opremljenih – kaže Goran Gabrić.

Rok za podnošenje finansijskih izveštaja 28. februar

Rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja privrednih lica i preduzetnika za 2010. je 28. februar 2011. godine, saopštila je Agencija za privredne registre (APR).

Agencija je protekle godine unapredila postupke prijema i obrade finansijskih izveštaja za 2010. godinu.

Kako se navodi u saopštenju APR, najvažnije promene odnose se na način dostavljanja finansijskih izveštaja.

Agencija je preduzetnicima i privrednim licima omogućila da elektronski primerak finansijskog izveštaja dostave direktno preko interneta, posredstvom posebnog veb (WEB) servisa, a odštampan primerak treba dostaviti poštom.

Kako je saopštio APR, ovakvo dostavljanje izveštaja omogućilo je jednostavno sastavljanje, ispravnost podataka, kao i registraciju bez plaćanja naknade.

Odštampani primerci redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2010. godinu mogu se dostaviti, kao i ranijih godina, preporučenom poštanskom pošiljkom na adresu Agencije za privredne registre, uz obavezno navođenje odgovarajućeg poštanskog faksa.

Detaljne informacije o prijemu finansijskih izveštaja dostupne su na internet stranici Agencije www.apr.gov.rs, u odeljku Finansijski izveštaji i bonitet.

Prosečna zaduženost po stanovniku u Srbiji 749 EUR

Svaki građanin Srbije bio je na kraju 2010. godine u proseku zadužen 749 EUR, što je najmanja zaduženost u Evropi, ali su i plate u Srbiji među najnižima, izjavio je danas Veroljub Dugalić generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.

On je precizirao da je zaduženost po bankarskim kreditima na kraju prošle godine bila 668 EUR po stanovniku, zaduženost po osnovu kreditnih kartica 49 EUR, po osnovu minusa po tekućim računima 24 EUR i po osnovu lizing ugovora 8 EUR.

Zaduženost građana u našoj zemlji na kraju 2009. u proseku je bila 661 EUR.

Dugalić je napomenuo i da je tokom prošle godine zaduženost građana Srbije po osnovu bankarskih kredita porasla za 29,7% i dostigla vrednost od 514,9 milijardi dinara, a najveći rast su imali potrošački, gotovinski i stambeni krediti.

Prva šansa treći put – Nove mogućnosti za zapošljavanje u 2011. godini

Mladi u Srbiji koji nemaju posao moći će i ove godine da računaju na značajnu podršku u zapošljavanju kroz „start ap“ kredite i program „Prva šansa“.

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja naime i ove godine priprema programe koji su ranijih godina izazvali veliko interesovanje kod mladih koji traže posao.

U spisku Programa mera za ublažavanje negativnih efekata svetske ekonomske krize, koji je Vlada Srbije usvojila protekle sedmice, ovih programa nema, ali kako je kažu u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, usvajanje programa za realizaciju „start-up“ kredita za početnike može se očekivati uskoro, odnosno u prvom kvartalu ove godine.

U Ministarstvu ekonomije za sada ne mogu da kažu koliki iznos će biti opredeljen za te namene i da li će biti izmena u odnosu na prethodni program.

Kada je reč o programu „Prva šansa“, javni pozivi će biti objavljeni najkasnije do sredine februara, najavio je predstavnik za medije Nacionalne službe za zapošljavanje Srđan Andrijanić, dodajući da je ove godine novina to što su lokalne samouprave iskazale interes da izdvoje sredstva iz svojih budžeta, da se potraži odgovarajuća mlada radna snaga, a u skladu sa potrebama poslodavaca na lokalu.

– Lokalna samouprava će verovatno, u saradnji sa NSZ na lokalnom nivou, utvrđivati i objavljivati konkurse i javne pozive poslodavcima da se prijave – objasnio je on, uz napomenu da ne može da iznosi više detalja, jer je izrada tog programa u toku.

U ovoj godini, 121 lokalna samouprava je podnela zahtev za sufinasiranje lokalnih akcionih planova zapošljavanja, ukupne vrednosti 772 miliona dinara. To bi, sa dodatnim sredstvima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, trebalo da obezbedi posao za više od 7.000 građana.

Lokalne samouprave su najviše izdvojile za subvencije zapošljavanja na novootvorenim radnim mestima, 329 miliona dinara, zatim za sufinansiranje programa pripravnika, 226 miliona dinara, za subvencije za samozapošljavanje 192 miliona dinara, kao i za programe obuka nezaposlenih lica 25 miliona dinara.

Najviše sredstava za programe zapošljavanja izdvojili su gradovi Niš, 52 miliona dinara, Leskovac 40 miliona dinara, Kruševac 30 i Novi Sad 22 miliona dinara.

Vlada je protekle sedmice, na predlog Ministarstva ekonomije, usvojila programe u oblasti zapošljavanja – subvencije za preduzeća i organizacije i dotacije za organizacije obaveznog socijalnog osiguranja, a sve za potrebe profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom.

„Start-up“ kredite mogao je do sada da dobije svako ko je želeo da počne proizvodnju, a izuzeti iz programa su bili oni koje žele da pokrenu trgovinu, da se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom ili taksi uslugama. Krediti su odobravani u visini 500.000 do 1,3 miliona dinara uz kamatnu stopu od jedan odsto godišnje i valutnu klauzulu i otplatu od tri do pet godina. Takođe, odobravan je i grejs period od 12 meseci. Ovo su do sada bili najpovoljniji krediti za početnike na našem tržištu.

Subvencionisani krediti privredi i građanima do kraja januara

Subvencionisani krediti privredi i građanima Srbije biće dostupni najkasnije za desetak dana, najavio je danas državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić.

Programom mera podrške države za ublažavanje negativnih efekata svetske ekonomske krize u Srbiji predviđeno je da se iz ovogodišnjeg budžeta izdvoji sedam milijardi dinara za subvencije kredita za likvidnost, investicije, kupovinu stanova i robe domaćeg porekla, kao i za podsticanje proizvodnje vagona, traktora, autobusa, kamiona i građevinskih mašina.

– Uslovi za subvencionisane kredite uglavnom su isti kao i u 2010. godini, s tim što su povećani limiti za kredite za likvidnost, dok se učešće države u kreditiranju kupovine novoizgrađenih stanova smanjilo sa 20 na 15% – rekao je Ćirić na konferenciji za novinare.

Maksimalni iznos kredita za likvidnost za preduzetnike povećan je sa dva na tri miliona dinara, za mala preduzeća sa pet na deset miliona, za srednja sa 50 na 80 miliona, odnosno za izvozne poslove do 200 miliona, dok je za velika preduzeća gornja granica pozajmice uvećana sa 200 na 300 miliona a za izvoznike do 800 miliona dinara.

Krediti za kupovinu automobila „punto“ proizvedenog u Kragujevcu biće subvencionisani u 2011. godini sa ukupno 550 milion dinara, dok će zamena starog automobila za novi pojedinačno biti dotirana sa 600 EUR, što je za 400 EUR manje nego u 2010. godini.

Za subvencionisanje potrošačkih kredita iz budžeta će ove godine biti obezbeđeno 1,4 milijarde dinara, koliko i za kredite preduzećima za likvidnost. Za investicione kredite subvencije će ukupno biti 700 miliona dinara.

Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita, prema rečima Ćirića, tek treba da precizira uslove za korišćenje subvencija države za kupovinu stanova, ali je izvesno da će zbog smanjenog učešća države sa 20 na 15% učešće građana biti povećano sa 5 na 10% ukupnog iznosa kredita.

Dosadašnji uslov da je stan koji se kupuje subvencionisanim kreditom izgrađen najmanje 80% biće ukinut u slučaju da investitor ima ugovor sa državom ili bankom o projektnom finansiranju.

Ćirić je naveo da su u 2010. godini uz subvencije države odobreni krediti u ukupnom iznosu od 1,9 mlrd EUR. Najviše kredita odobreno je preduzećima za likvidnost, u iznosu od skoro 1,2 mlrd EUR.

Ta vrsta pozajmica, kako je istakao, doprinela je rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) i izvoza, pokretanju investicija i smanjenju nezaposlenosti.


Notice: ob_end_flush(): Failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/icrrs/public_html/wp-includes/functions.php on line 5481