Zakon o rokovima plaćanja povećava likvidnost

Vesti

Uprava za trezor će kontrolisati da li država poštuje propisane rokove plaćanja, a predvidjene su novčane kazne za odgovorne ministre, pokrajinske sekretare, gradonačelnike, predsednike opština i direktore javnih preduzeća, rekao je ministar Mladjan Dinkić u PKS na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmirenju novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama

Upravni odbor Privredne komore Srbije još početkom  2010. godine predložio je da se propišu rokovi izmirivanja novčanih obaveza prema privredi, za sve korisnike budžetskih sredstava i javna preduzeća, jer država i preduzeća u njenom vlasništvu, kao najveći  naručioci roba i usluga, ne smeju biti generator nelikvidnosti, podsetio je predsednik PKS Miloš Bugarin na javnoj raspravi o Nacrtu zakona, koji treba da reguliše disciplinu u finansijskim transakcijama izmedju privrede i države, kao i izmedju privrednih subjekata. Zakon treba da bude usvojen tokom novembra, sa početkom važenja od 31. marta 2013. godine. Javna rasprava, na kojoj je Nacrt zakona predstavio ministar Mladjan Dinkić, okupila je veliki broj privrednika, predstavnika realnog sektora i javnih preduzeća, koji su izneli brojne predloge i sugestije. Neke od njih su, po rečima ministra Dinkića, prihvaćene odmah, a o drugima će se razgovarti.

Otvarajući raspravu, predsednik PKS Miloš Bugarin podsetio je na vladinu uredbu iz oktobra 2011. godine, čiji efekti su praktično zanemarljivi. Od novog zakona, kojim je predvidjeno da rok za izmirivanje novčanih obaveza javnog sektora prema privrednim subjektima ne može biti duži od 45 dana, dok je opšti rok za izmirivanje obaveza 60 dana, očekuje se da se odrazi na povećanje likvidnosti privrede i omogući pravilno funkcionisanje tržišta, rekao je Bugarin. Istovremeno, uspostavljanje pravnog okvira za skraćivanje rokova plaćanja i za uvodjenje redovnosti u plaćanju novčanih obaveza, pozitivno će se odraziti i na privlačenje potencijalnih investitora.

Bugarin je istakao opravdanost ovakvog zakona, imajući u vidu opštu finansijsku nedisciplinu i činjenicu da je u Srbiji prosečan rok izmirivanja obaveza  više od 120 dana. Po mišljenju predsednika PKS, zakonom propisani najduži rokovi u izmirivanju obaveza izmedju privrednih subjekata su potrebni, ne da bi se ograničila sloboda ugovaranja, već da bi se sprečila zloupotreba slobode ugovaranja, koja je danas široko rasprostranjena. Kao pozitivne strane nacrta, Bugarin je istakao naglašenu odgovornost države i javnog sektora, kao i primenu hitnog postupka u sudovima kod nebglagovremenog izmirivanja obaveza, čime se štiti poverilac, a ne dužnik. Bugarin je takodje rekao da je za rešavanje problema opšte nelikvidnosti u privredi potrebno razmotriti ugovorne odnose zasnovane pre početka važenja zakona i preduzeti mere da javni sektor izmiri prethodno dospele obaveze prema privredi, čime bi se pokrenuo lanac razduživanja.

Predstavljajući Nacrt, ministar Mladjan Dinkić je naglasio da važenje zakona počinje  31. marta iduće godine kako bi se država i privreda pripremile za njegovu primenu. Prema Dinkićevim rečima, ovaj zakon treba da preokrene dosadašnju situaciju u kojoj je država bila generator nelikvidnosti. Zakon se neće primenjivati retroaktivno, rekao je Dinkić, mada privrednici već dve godine traže da se ograniče rokovi plaćanja i da se prekine lanac nelikvidnosti u privredi. On je naglasio da će se u slučaju kršenja propisanih rokova primenjivati zatezne kamate, Uprava za trezor  će kontrolisati da li država poštuje propisane rokove plaćanja, a predvidjene su novčane kazne za odgovorne ministre, pokrajinske sekretare, gradonačelnike, predsednike opština i direktore javnih preduzeća.

Dinkić je naveo i da postoje odredjeni izuzeci od propisanih rokova, koji se odnose na fond za zdravstvo (RFZO), poljoprivrednike i zemljoradničke zadruge, a  u slučaju da ugovorene obaveze izmedju privrednih subjekata zahtevaju isplatu u ratama rok za izmirenje obaveze je 90 dana u dve jednake rate, što će se pre svega odnositi na sektor trgovine. On je rekao i da su trgovinski lanci podeljeni oko odredbi ovog zakona i da se polovina izjasnila da može da ispoštuje ove rokove, a polovina je tražila dodatnu relaksaciju uslova. Minsitar je naglasio da neće biti „razblaživanja“ ovog zakona i poručio trgovinskim lancima koji ne mogu da ispoštuju ovaj zakon da ustupe mesto na tržištu onima koji mogu.Ugovori izmedju privrednih subjekata koji bi predvidjali izmirivanje obaveza u roku dužem od onoga koji predvidja zakon,  smatraće se ništavnim. Dinkić je naglasio da je je ideja ovog zakona da se uvede ozbiljna disciplina u državi. Podsetivši da je država već preduzela neke mere za povećanje likvidnosti privrede kroz izmene zakona o PDV-u i subvencionisane kredite, on je najavio da će pored zakona o ograničavanju rokova plaćanja biti donet i set drugih mera, od kojih je sledeća donošenje zakona o instrumentima bezbednosti plaćanja.

Nacrt ovog zakona je u velikoj meri harmonizovan sa zakonodavstvom Evropske unije, rekla je Dragijana Radonjić Petrović iz Ministarstva finansija i privrede, i naglasila da se njime definišu rokovi, kamate, kaznene odredbe i nadzor. Po njenim rečima, propisane su kazne od 10 odsto od neizmirenog dela duga, ali ne manje od 100 000 dinara, koliko iznosi kazna i za odgovorno lice.

Podsećajući na činjenicu da se u Srbiji samo dva odsto dobijenih presuda sudski naplati, Rajko Latinović, direktor Imes PKB, podsetio je da su manji problem oni koji su zakasnili da plate, od onih koji nemaju nameru da izmir svoja dugovanja. Mihajlo Antonović, privrednik iz Negotina, predložio je da zakonodvac napravi razliku u visini kazne izmedju nenamerno učinjene greške i one učinjene s namerom. Petrašin Jakovljević, direktor Metalca iz Gornjeg Milanovca, upozorio je na mogućnost zaobilaženja ovog zakona, koji predstavlja šok terapiju, putem prodaje na odjavu, dok je predsednik Zajednice preduzetnika PKS izrazio očekivanje da se veliki broj preduzetničkih radnji koje sada posluju u sivoj zoni, vrati u legalne tokove. Bratislav Ivančić iz kompanije Ivančić i sinovi, rekao je da je kazna od 100 000 dinara za odgovorno lice nedovoljna, jer se sa odredjenih pozicija mogu ugovoriti milionski poslovi. Milan Beslać, predstavnik Galeb Grupe, negodovao je što su iz obaveze poštovanja rokova plaćanja izuzeta preduzeća u restrukturiranju, koja mnogo duguju drugim privrednim subjektima. Dušan Nedeljković, direktor kompanije Farmasvis, koja se bavi proizvodnjom lekova, ukazao je na neusaglašenost rokova plaćanja kod veledrogerija i za RFZO, na šta već duže ukazuju grupacije veledrogerija i proizvodjača lekova u PKS. Ministar Dinkić se složio sa primedbom i prihvatio da se ovi rokovi usaglase na 60 dana. Dinkić je ukazao na problem velikih dugova i RFZO i bolnica, koji će biti tretirano kao javni dug.

Ovim zakonom dali smo šansu svima u tržišnoj utakcmici, rekao je Dinkić, da otpišu zatezne kamate i da plate samo poreski dug, velike firme za jednu, a mala i srednja preduzeća za dve godine. Dinkić je najavio novu meru vlade koja će obezbediti državne garancije bankama za garantovanje dela rizika u izvoznim poslovima.

Izvor: Privredna komora Srbije