Vojvodina popravlja loše privatizacije

Vesti

Pajtić posetio preduzeće „Keramika Kanjiža Plus“

Predsednik Vlade AP Vojvodine, dr Bojan Pajtić i pokrajinski sekretar za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Miroslav Vasin posetili su preduzeće „Keramika Kanjiža Plus“ gde su obišli proizvodne pogone i upoznali se sa proizvodnim procesom i asortimanom.

Fabrika „Keramika Kanjiža“ proizvodi zidne i podne keramičke pločice i keramičku galanteriju za enterijere i eksterijere u građevinarstvu.

– Pokrajinska Vlada je u protekle dve godine najveće uspehe zabeležila u oblasti zapošljavanja – istakao je predsednik Vlade APV dr Bojan Pajtić i podsetio da je u Vojvodini zaposleno više od 30.000 ljudi, preko programa Sekretarijata za rad, novih tehnologija i Fonda za razvoj.

Ove godine Vlada pokreće još jednu važnu inicijativu podrške onim kompanijama koje su imale problema u procesu privatizacije, odnosno, onim kompanijama kojima je potreban dodatni podsticaj da bi razvijale svoje poslovanje. Kompanija „Keramika Kanjiža“ je imala probleme u procesu privatizacije, međutim, ti problemi su, sa novim vlasnicima, veoma uspešno rešeni.

– Danas smo ovde kako bismo pomogli i podstakli ovo preduzeće koje zapošljava 250 ljudi i koje posluje izuzetno uspešno, da bi se, kroz program zapošljavanja, sagledale mogućnosti za poboljšanje proizvodnje i povećanje broja zaposlenih – istakao je Pajtić.

„Keramika Kanjiža“ već tri godine za redom povećava proizvodnju – rekao je generalni direktor Đorđe Širadović.

Ovo preduzeće je, prema njegovim rečima, došlo do granice kada se radi tokom čitave sezone – od aprila do decembra – i to sa 100% kapaciteta. Tržište više nije ograničenje za ovo preduzeće, već kapaciteti. Roba, koja se ovde proizvodi je veoma tražena i konkurentna, o čemu svedoče i rezultati rada. Prošle godine postignuto je 30% izvoza od ukupnog prihoda koji iznosi 11 mil EUR. Ovo preduzeće u potpunosti pokriva svoje uvozne troškove izvozom.

Kako je istaknuto, proizvodi ove kompanije izvoze se na tržište bivše SFRJ, ali i na tržišta Jugoistočne i Zapadne Evrope, u Austriju, Norvešku, Grčku, Italiju, Rusiju, a bilo je čak izvoza i u Afriku.