Skip to main content

Autor: Ξ

MOL među 12 najboljih naftnih kompanija po održivom razvoju

MOL grupa je prva i jedina kompanija iz regiona koja je uključena u svetski indeks o održivom razvoju Dau Džons (Dow Jones Sustainability World Index) i od 112 naftnih kompanija, koje su ove godine uključene u to ocenjivanje, uvrštena je u 12 najboljih.

Pri analizi kompanija, ocenjuje se 2.500 najvećih svetskih kompanija, odabranih iz globalnog berzanskog indeksa Dau Džons, a zatim se deset odsto najbolje plasiranih, biraju kao kompanije sa najodrživijim poslovanjem.

Ove godine 112 naftnih kompanija uključeno je u proces ocenjivanja, a MOL grupa je uvrštena u 12 najboljih.

– Priznanje „MOL Grupi“, kao jednoj od najodrživijih kompanija u naftnoj i gasnoj industriji, rezultat je dugotrajne posvećenosti ekološkoj i društvenoj odgovornosti – ističe se u saopštenju te kompanije.

MOL Grupa se, kako se navodi, fokusirala na dugoročnu ekonomsku održivost kao strateško pitanje, vodeći računa o društvenim i ekološkim vrednostima od suštinskog značaja za sektor, poput klimatskih promena, transparentnosti, ili zdravlja i bezbednost na radu.

Ta naftno-gasna grupacija je uključena u svetski indeks o održivom razvoju na osnovu procene švajcarske kompanije SAM (Sustainable Asset Management), koja je vodeća kompanija specijalizovana za globalne korporativne analize.

e-Kapija, 14.09.2010.

Počela rekonstrukcija internata za smeštaj učenika Tehničke škole u Adi

Predsednik Vlade Vojvodine juče je u Adi označio početak radova na izgradnji još jednog kapitalnog objekta.

Radi se o izgradnji i opremanju nameštajem budućeg internata za smeštaj učenika Tehničke škole. Ova srednja škola, jedina u Adi, ima oko 500 učenika na smerovima mašinstva, elektrotehnike, građevinarstva i tekstila.

Više od 60% učenika živi u susednim opštinama i zbog toga, ili svakodnevno putuje na nastavu, ili iznajmljuje stanove i sobe u privatnim kućama. Za realizaciju ovog projekta, Fond za kapitalna ulaganja Vojvodine planirao je 30 miliona dinara.

– U poslednje tri godine, u opštinu Ada uložili smo više od 2,5 milijardi dinara, što je, rekao je Pajtić, još po dva opštinska budžeta godišnje koje smo uložili u razvoj, u infrastrukturu, u obrazovanje. Ulaganje u izgradnju internata, ulaganje je u budućnost. To je ulaganje u obrazovanje, u našu decu, a bez obrazovanja nema daljeg razvoja.

Predsednik opštine Ada Zoltan Bilicki je naglasio da će izgradnjom internata opština Ada osigurati opstanak i dalji razvoj svoje srednje škole.

Izvođač radova je konzorcijum „Porr-Millennium Team“.

e-Kapija, 14.09.2010.

Mostom preko Tise u Adi od oktobra

Fond za kapitalna ulaganja Vojvodine u izgradnju uložio oko 8 mil EUR

Most preko Tise kod Ade je izgrađen. Radovi na pristupnim putevima sa obe strane mosta u završnoj su fazi. Most će biti pušten u saobraćaj za dve do tri sedmice – čulo se na gradilištu koje je juče obišao predsednik Vlade Vojvodine dr Bojan Pajtić.

– Most kod Ade je jedna od najvećih pokrajinskih investicija u prethodnih nekoliko godina. Kada uskoro bude pušten u saobraćaj predstavljaće snažan privredni zamajac razvoja ovog regiona i severne Bačke i severnog Banata. Ovim mostom će se bitno skratiti razdaljine između opština Kikinda, Ada, Čoka, Novi Bečej, on će spojiti severni Banat sa Koridorom 10 i omogućiće dolazak investitora, omogućiće bolji život. I poljoprivrednicima će biti olakšano da obrađuju svoje zemljište i sa jedne i sa druge strane Tise, jer, ovde je bila jedna od retkih preostalih skela. Opštine koje će imati neposredne koristi od ove saobraćajnice zaslužuju ovaj most, kao objekta od velikog infrastrukturnog značaja – izjavio je Pajtić.

Fond za kapitalna ulaganja Vojvodine u izgradnju mosta uložio je više od 770 miliona dinara, a za izgradnju pristupnih puteva još 45 miliona dinara.

Most kod Ade skratiće put do Kikinde sa sadašnjih 63 na 27 kilometara. Sa banatske strane nastavlja se izgradnja planirane putne mreže u dužini od 20-tak kilometara. Pored toga, most kod Ade ima i širi regionalni značaj. Nakon izgradnje petlje kod Malog Iđoša na Koridoru 10, to će biti ujedno i najbolja saobraćajna trasa za povezivanje ovih opština sa Somborom i drugim opštinama Zapadnobačkog okruga. I Severnobanatski okrug, preko opštine Ada, imaće najkraći put za izlazak na Koridor 10. Na nivou AP Vojvodine, ova saobraćajna transferzala će povezivati pet okuga, odnosno njome će biti stvoreni uslovi za povezivanje 40% od ukupnog stanovništva u Vojvodini.

Puštanjem u saobraćaj mosta kod Ade, ostvariće se najkraća veza u pravcu istok-zapad, od Mađarske i Hrvatske, preko Srbije sa Rumunijom.

e-Kapija, 14.09.2010.

Podrška vojvođanskoj privredi

Fond za razvoj Vojvodine odobrio četiri milijarde dinara za podršku vojvođanskoj privredi

Fond za razvoj Vojvodine je danas objavio da je u prvoj polovini ove godine odobrio 214 kredita ukupne vrednosti 1,8 milijardi dinara.

Kako se navodi, novac je dodeljen na konkursima za dugoročno kreditiranje privrede i poljoprivrede i kratkoročno kreditiranje izvoza, a u partnerstvu sa Razvojnom bankom Vojvodine za likvidnost preduzeća dodatno je plasirano dve milijarde dinara.

Najviše sredstava plasirano je za poljoprivrednu proizvodnju, transport, proizvodnju i preradu, kao i za građevinarstvo i usluge.

U oblasti kreditiranja poljoprivrede najviše je dato za stočarstvo, ratarstvo i voćarstvo, a na konkursu za kratkoročno finansiranje izvoza doniminiraju delatnosti obrade metala, proizvodnja prehrambenih proizvoda i ratarstvo.

Od ukupnog broja korisnika kredita, 111 su registrovana poljoprivredna gazdinstva, a 103 korisnika su firme i preduzetnici.

Kako je najavljeno, svi konkursi biće otvoreni do plasiranja planiranih sredstava, a krajem septembra biće raspisan i konkurs za dugoročno kreditiranje izgradnje, adaptacije i opremanja skladišnih kapaciteta.

Fond za razvoj Vojvodine osnovala je Skupština Vojvodne pre osam godina i do sada je putem kreditnih linija plasirao oko 4.500 kredita.

e-Kapija, 14.09.2010.

Informacije o Sufinansiranju programa i mera AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLjAVANjA u 2011. godini

MINISTARSTVO EKONOMIJE I REGIONALNOG RAZVOJA

Informacije o Sufinansiranju programa i mera AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLjAVANjA u 2011. godini

U skladu sa Zakonom o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti („Službeni glasnik RS“, broj 36/09) utvrđen je Nacionalni akcioni plan zapošljavanja za 2011. godinu („Službeni glasnik RS“, broj 55/10).

Nacionalnim akcionim planom zapošljavanja utvrđeni su ciljevi politike zapošljavanja i prioriteti koji će se realizovati u 2011. godini.

Nacionalni akcioni plan zapošljavanja za 2011. godinu definiše kriterijume za  sufinansiranje programa ili mera aktivne politike zapošljavanja (APZ), predviđenih u lokalnim akcionim planovima, sredstvima iz republičkog budžeta.

Lokalni akcioni plan zapošljavanja mora biti u saglasnosti sa Nacionalnim akcionim planom zapošljavanja za 2011. godinu, odnosno sa pokrajinskim akcionim planom zapošljavanja.

Jedinica lokalne samouprave koja, u okviru lokalnog akcionog plana zapošljavanja, obezbeđuje više od polovine sredstava potrebnih za finansiranje određenog programa ili mere aktivne politike zapošljavanja može podneti zahtev za učešće u finansiranju tog programa ili mere.

I.   PROGRAMI ILI MERE APZ KOJI SE SUFINANSIRAJU

U skladu sa Nacionalnim akcionim planom zapošljavanja za 2011. godinu, programi ili mere APZ koji se sufinansiraju su:

  • program pripravnika;
  • obuke;
  • subvencije za zapošljavanje, i to:

–  subvencije za samozapošljavanje,

–  subvencije poslodavcima za zapošljavanje na novootvorenim radnim

mestima.

II.  USLOVI

Uslov za odobravanje  sufinansiranja programa ili mera APZ je da teritorijalna autonomija, odnosno jedinica lokalne samouprave ima:

  • Formiran lokalni savet za zapošljavanje;
  • Donet lokalni akcioni plan zapošljavanja za 2011. godinu;
  • Opredeljena sredstva za finansiranje određenog programa  ili mera APZ;
  • Usklađene programe ili mere APZ sa prioritetima i ciljevima lokalnog ekonomskog razvoja i lokalnog tržišta rada.

III.   KRITERIJUMI

Kriterijumi na osnovu kojih će se odobravati sufinansiranje programa ili mera aktivne politike zapošljavanja su:

  • Stepen razvijenosti opštine;
  • Indikatori na lokalnom tržištu rada;
  • Predviđen (očekivani) efekat programa ili mera i ekonomska opravdanost.

IV.   PRIORITETI

Prioritet u sufinansiranju programa ili mera APZ u 2011. godini imaju jedinice lokalne samouprave  koje:

  • prema  stepenu razvijenosti spadaju u III i IV grupu razvijenosti, a posebno devastirana područja. Lista razvijenosti jedinica lokalne samouprave utvrđena je Uredbom o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave za 2010. godinu („Službeni glasnik RS“, broj 51/2010);
  • imaju izrazito nepovoljne pokazatelje na tržištu rada (visoka stopa nezaposlenosti, niska stopa zaposlenosti i aktivnosti);
  • predlažu programe ili mere koje imaju veći obuhvat lica a pri tome obezbeđuju održivost zapošljavanja.

Jedinicama lokalne samouprave koje prema  stepenu razvijenosti spadaju u III i IV grupu razvijenosti, kao i devastiranim područjima, može se odobriti zahtev za sufinansiranje i kada je u budžetu lokalne samouprave obezbeđeno manje od polovine sredstava potrebnih za realizaciju programa ili mera APZ.

V.   NEOPHODNA DOKUMENTACIJA

  1. Zahtev za učešće u finansiranju programa ili mera aktivne politike zapošljavanja u 2011.godini;
  2. Odluka nadležnog organa o formiranju lokalnog saveta za zapošljavanje;
  3. Lokalni akcioni plan zapošljavanja za 2011. godinu.

VI.   DOSTAVLjANjE ZAHTEVA ZA SUFINANSIRANjE

Zahtev za učešće u finansiranju programa ili mera aktivne politike zapošljavanja u 2011. godini jedinica lokalne samouprave podnosi Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, preko nadležne filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

Obrazac zahteva može se preuzeti na sajtu www.nsz.gov.rs i u prostorijama filijala Nacionalne službe za zapošljavanje.

Rok za podnošenje zahteva je 31. decembar 2010. godine.

VII.   ODLUČIVANjE

Ispunjenost uslova za sufinansiranje programa i mera APZ u skladu sa kriterijumima, proverava Nacionalna služba za zapošljavanje tako što pregleda prispele zahteve i daje mišljenje o podnetim zahtevima Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje zahteva.

Ministar nadležan za poslove zapošljavanja odlučuje o zahtevu teritorijalne autonomije odnosno jedinice lokalne samouprave u skladu sa članom 60. stav 2. Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti („Službeni glasnik RS“, broj 36/09), u roku od 15 dana od dana dostavljanja mišljenja Nacionalne službe za zapošljavanje.

Programe i mere APZ (po odobrenim zahtevima) realizuje Nacionalna služba za zapošljavanje nakon uplate sredstava iz budžeta jedinice lokalne samouprave i budžeta RS.

Link


Notice: ob_end_flush(): Failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/icrrs/public_html/wp-includes/functions.php on line 5481