Skip to main content

Év: 2008

Potrebno povećati prihod od turizma

MINISTARSTVO EKONOMIJE
Petković: Potrebno povećati prihod od turizma u Srbiji
Državni sekretar za turizam Goran Petković izjavio je 12. marta da se prihod od turizma U Srbiji može povećati proširenjem smeštajnih kapaciteta i većim cenama turističkih usluga.

Devizni priliv od turizma prošle godine iznosio je 531,2 miliona dolara, naveo je Petković, dodajući da je turizam jedna najznačajnijih privrednih grana u Srbiji, a mogao bi da bude jedna od dve grane koje imaju pozitivan spoljnotrgovinski bilans.

Prema njegovim rečima, negativno je to što je devizni odliv rastao brže nego priliv, tako da je suficit prepolovljen, sa 88 miliona dolara u 2006. godini, na 44 miliona dolara u 2007. godini.

Petković je podsteio da je broj turista prošle godine iznosio 2,3 miliona, od čega su 70 odsto domaći turisti.

“Važan je taj porast domaćih turista od devet odsto, posebno zbog problema sa padom životnog standarda u Srbiji”, rekao je Petković.

Kako je rekao, najviše stranih turista je iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ali je bitno i to što raste broj turista iz zapadno evropskih zemalja i Rusije.

“Nedostatak je što su turističke agencije više zaintesovane da turiste vode u inostranstvo, nego da imaju i programe koji strane turiste dovode u Srbiju”, kazao je Petković.

“Važno je i unaprediti kongresni turizam, jer su takvi gosti visoke platežne sposobnosti i dosta troše”, rekao je Petković.

Raspisan konkurs-Centrifuga 2008

ERSTE BANKA I BALKANSKI INICIJATIVNI FOND

Erste Banka i BCIF raspisali konkurs “Centrifuga 2008” – za projekte u oblasti kulture do 4.000 EUR

Erste banka i Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF) danas (17. mart 2008. godine) su na Okruglom stolu u Medija centru predstavili pobedničke projekte u okviru programa donacija “Centrifuga 2007” i raspisale konkurs “Centrifuga” za 2008. godinu.

Prijavljivanje traje do 17. maja.

Program kulturne decentralizacije “Centrifuga” pokrenut je juna prošle godine sa ciljem da se podstakne aktivizam mladih od 15 do 30 godina u oblasti kulture u mestima u Srbiji u kojima posluje Erste banka, osim onih na teritorijama gradova Beograd, Niš i Novi Sad.

Sredstva su namenjena lokalnim, omladinskim neprofitnim organizacijama i neformalnim grupama koje se na kreativan način bave pitanjima kulturnog aktivizma u svojim mestima. Najbolji projekti podržani su donacijama u visini od 500 do 4.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti.

Posebno oformljen Odbor za dodelu grantova razmatrajući veliki broj prijavljenih projekata, odlučio je da donacije budu dodeljene sledećim omladinskim organizacijama: “Sopče” iz Kragujevca, “Undergrad” iz Užica, “Pogon” iz Sombora, “Rafinerija” iz Vršca i “A86+” iz Pančeva. Ove neprofitne organizacije su predložile najkreativnije inicijative za pokretanje kulturnih sadržaja u mestima u Srbiji. Ovi projekti realizovani su od oktobra 2007. do februara 2008. godine.

Povodom konačne odluke o pobedničkim projektima u okviru programa donacije Centrifuga 2007, Andrea Brbaklić, direktor Službe komunikacija Erste Banke, istakla je da je banka u saradnji sa BCIF želela da podstakne mlade ljude da se aktiviraju i preduzmu konkretne akcije kao i da ih ohrabri da na najbolji način koriste potencijale lokalne zajednice koje su im na raspolaganju.

– Posebno želimo da istaknemo da o “Centrifugi” razmišljamo kao dugoročnom projektu. Nadamo se da ćemo izazvati pozitivnu lančanu reakciju i da će projekti, koje smo podržali prošle godine, inspirisati nove incijative koji će rezultirati novim projektima u budućnosti. Verujemo da podrška većem broju skromnih inicijativa koje podržavaju neposredno angažovanje mladih predstavlja pravi recept za razvoj uravnotežene kulturne politike na čitavoj teritoriji Srbije – navela je ona.
Geografsko područje

Sva mesta u kojima postoje poslovnice Erste Banke u Srbiji osim gradova Beograd, Niš, Novi Sad.

Lista mesta iz kojih se primaju prijave: Apatin, Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Banovci, Bečej, Beočin, Čačak, Čelarevo, Despotovo, Futog, Inđija, Jagodina, Kikinda, Kragujevac, Kraljevo, Kula, Nova Pazova, Odžaci, Pančevo, Plandište, Šid, Smederevo, Sombor, Srbobran, Sremska Mitrovica, Sremski Karlovci, Stara Pazova, Subotica, Šabac, Temerin, Ub, Užice, Valjevo, Vrbas, Vršac, Žabalj, Zrenjanin

Za prekograničnu saradnju 16 miliona evra

MINISTARSTVO FINANSIJA
Za prekograničnu saradnju 16 miliona evra

Na konferenciji održanoj 11.marta 2008. godine o programima prekogranične saradnje Evropske unije, u organizaciji Ministarstva finansija i Evropske agencije za rekonstrukciju, pod nazivom „Susedski programi-uspešni primeri u praksi“ ministar finansija Mirko Cvetković najavio je da će Ministarstvo, zajedno sa Evropskom unijom, kofinansirati projekte iz te oblasti. On je na skupu u hotelu “Kontinental” rekao da će se Ministarstvo angažovati i na potrebnoj izmeni zakonske regulative kako bi se omogućio nastavak dosadašnjih i realizacija budućih projekata. Cvetkovich je napomenuo u Ministarstvu radi ekipa od 30 ljudi koji su angažovani na 140 projekata prekogranične saradnje.
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić najavio je da će Evropska unija od danas za projekte prekogranične saradnje izdvojiti 16 miliona evra iz fondova predpristupne pomoći (IBA). On je podsetio da je u protekle četiri godine EU finansirala 125 projekata sa skoro 11 miliona evra, ali sada je odlučila da poveća sredstva zahvaljujući činjenici da su dosadašnja bila dobro upotrebljena. Cilj projekata je da se značajno povećaju sredstva za poboljšanje ljudskog kapitala, kao i za ruralni i regionalni razvoj, rekao je Đelić napominjući da je prekogranična saradnja jedna od najzahtevnijih. Srbija će uskoro potpisati ugovore za korišćenje sredstava iz fonda IBA, a krajem marta počeće pregovori i za 2009. godinu, dodao je on.

Pomoćnik ministra finansija Gordana Lazarević podsetila je da su programi prekogranične saradnje počeli sa Mađarskom, Rumunijom i Bugarskom 2004. godine, kada je Srbija sa visoke diplomatije prešla na saradnju na lokalnom nivou po svim pravilima EU. Od 800 pripremljenih projekata odobreno je 125, Srbija je iskoristila 95 odsto sredstava EU, a ima kapaciteta i za mnogo veće angažovanje, istakla je Lazarevićeva, napomenuvši da nijedan projekat nije otkazan zbog nedovoljnog angažovanja.
Šef delegacije Evropske komisije u Srbiji Žozep Ljoveras izjavio je da se projekti prekogranične saradnje baziraju na principu zajedničke koristi i najavio mogućnost njihovog proširenja na celu Srbiju, a ne samo na pogranične opštine. Prema njegovim rečima, izaći će se u susret zahtevima za razvoj saradnje u raznim oblastima, kao što su ekonomska saradnja, socijane potrebe, zaštita životne sredine, proizvodnja zdrave hrane i borba protiv korupcije.
Predstavnik Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR) Kristof Gofas je rekao da EU podržava sve oblike saradnje kroz prekogranične projekte sa ciljem da se poboljšaju socio-ekonomski uslovi na područjima u kojima se izvode.

Najavljen konkurs za javne radove

POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA RAD
Najavljen konkurs za javne radove

U Izvršnom veću Vojvodine održana je konferencija za novinare posvećena predstojećem raspisivanju konkursa za organizovanje javnih radova od interesa za Republiku Srbiju u 2008. godini. Konferenciji su prisustvovali pomoćnici pokrajinskog sekretara za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Miroslav Vasin, Spomenka Zelenović, Dušan Jovanović direktor Kancelarije za inkluziju Roma, Vesna Šijački direktor Zavoda za ravnopravnost polova i Siniša Nadbantić direktor novosadske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za rad i zapošljavanje Miroslav Vasin rekao je da je cilj današnje konferencije predstavljanje programa ovog sekretarijata koji treba da doprinese da se u AP Vojvodini sprovedu javni radovi u sveobuhvatnijem vidu, sa što više učesnika i projekata, kako bi u narednom periodu posao dobilo što više nezaposlenih lica. Vasin je istakao odličnu saradnju sa Ministarstvom za ekonomski razvoj i regionalnu saradnju koje je ove godine namenilo 650 miliona dinara za realizaciju javnih radova na tertoriji Republike. Vasin je objasnio da je zapošljavanja u javnim radovima na određeno vreme, najduže do godinu dana, u zavisnosti od njihovog  trajanja. Obezbeđena su sredstva kojima će zaposlenima biti isplaćene zarade sa porezima i doprinosima, za troškove dolaska i odlaska sa posla, obezbeđenja bezbednosti, zaštite zdravlja i obuke lica koja će biti zaposlena. Ministarstvo će obezbediti sredstva od 10 posto troškova javnih radova.
Navedeni su kriterijumi koji će važiti prilikom odobravanja projekata. Vodiće se, pre svega, računa o kvalitetu i referencama programa, ciljevima  programa koji se odnose na zapošljavanje rizičnih grupa nezaposlenih (invalidi, žene, lica starija od 50 i mlađa od 30 godina, izbegla, raseljena i prognana lica, i nezaposleni iz romske populacije). Prioritet će imati oni programi u kojima će i lokalna zajednica preuzeti deo finansiranja troškova javnih radova.
Projekti će se, kao i do sada, odnositi na socijalne, humanitarne, kulturne i druge delatnosti, održavanje i obnavljanje javne infrastrukture, razvoj i zaštitu životne sredine.
Izuzetno je širok dijapazon ustanova i institucija koje mogu konkurisati za javne radove. Pred Pokrajine i lokalnih samouprava, mogu konkurisati i javne ustanove, preduzeća, privredna društva, građani, zadruge, kompletan sektor privređivanja, objasnio je Miroslav Vasin. On je najavio i da će stručne službe Sekretariata za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova pružiti pomoć učesnicima konkursa u izradi projekata.
Konkurs će biti objavljen u listu «Poslovi» tokom naredne nedelje.

Potpisan protokol za projekat vetroparka u Kanjiži

POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA ENERGETIKU
Potpisan protokol za projekat vetroparka u Kanjiži

Pokrajinski sekretar za energetiku i mineralne sirovine, Dragan Surdučki, predsednik opštine Kanjiža, Karolj Kermeci i predstavnici mađarske firme Vojvođanska energetika u prisustvu generalnog konzula Republike Mađarske u SUbotici Ferenci Nađa, potpisali su u SO kanjiža protokol o realizaciji projekta Vetropark Kanjiža – obnovljivi izvor energije, energija vetra. Početak realizacije projekta je veoma bitan za opštinu Kanjiža jer je u pitanju vetropark koji će moći da proizvede dvostruko više energije od sadašnjeg utroška u opštini od čega će lokalna samouprava imati višestruke koristi.