Skip to main content

Autor: Ξ

VIP FOND: Investicije u poljoprivredu pokrajine vredne 2 mlrd EUR

Direktor Fonda za promociju investicija u Vojvodini (VIP fond) Branislav Bugarski izjavio je danas u Novom Sadu da u pokrajini posluje 45 stranih kompanija koje su u oblast agrobiznisa investirale oko 2 mlrd EUR.

Bugarski je na skupu „Potencijali za investiranje u agrobiznis sektor Vojvodine“, koji je održan u sklopu 78. Međunarodnog poljoprivrednog sajma, rekao da je u stranim agrobiznis kompanijama u Vojvodini trenutno zaposleno oko 12.000 ljudi.

– Naša želja je da iskoristimo prisustvo izlagača iz 60 zemalja i predstavimo im potencijale Vojvodine u agrobiznisu u celom sistemu proizvodnje – rekao je Bugarski.

Dodao je da VIP fond posebnu pažnju posvećuje poljoprivrednim preduzećima u Vojvodini u kojima je raskinut privatizacioni ugovor, kako bi se ona ponovo vratila na tržište i dobile novog vlasnika.

Generalni direktor fabrike „Japan Tobacco International“ (JTI) u Senti Tamer Tecirlioglu ocenio je da Srbija i Vojvodina imaju potencijal za uzgajanje kvalitetnog duvana kao jednog od retkih poljoprivrednih proizvoda sa sigurnim tržištem u Srbiji i velikom izvoznom šansom Srbije.

– Ove godine JTI je u Srbiji ugovorio proizvodnju duvana na 1.700 hektara. Prošle godine JTI imala je izvoz duvana vredan oko 11 mil USD i izvoz cigareta od oko 8 mil USD – rekao je Tecirlioglu i dodao je da je za nastavak rasta proizvodnje i prerade duvana potrebna jasna podrška države.

Od kupovine Fabrike duvana Senta 2006. godine, kompanija JTI je uložila više od 100 mil USDu Srbiju i zapocela proizvodnju cigareta i izvoz u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Hrvatsku.

Uskoro mere za povećanje likvidnosti

Ograničen rok plaćanja preduzeća do 60 dana

Potpredsednica Vlade Srbije Verica Kalanović najavila je 15. maja da bi tokom maja trebalo da budu usvojene mere za povećanje likvidnosti preduzeća kroz ograničenje roka plaćanja obaveza do 60 dana, saopšteno je na sajtu Vlade.

Kalanović je u izjavi agenciji Tanjug naglasila da će država biti prva koja će tu meru ispoštovati i dodala da će, takođe, biti propisano i ograničenje roka međusobnih plaćanja preduzeća.

Trenutno se radi na utvrđivanju stvarnih dugova po raznim sektorima, ukazala je ona i navela da se utvrđuju dugovi državnih organa, lokalnih samouprava, javnih preduzeća, zaostala plaćanja prema fondovima, kao i potraživanja privrednika jednih prema drugima.

– Prvo što ćemo predložiti jeste da državni organi, ministarstva i one institucije koje naručuju iz republičkog budžeta robe i usluge imaju rok plaćanja od dva meseca i da se na njih primenjuju zakonske normative – istakla je Kalanović.

Ona je ocenila da se i Vlada i privrednici i sindikati i svi zaposleni slažu da su ključni problemi u ovom trenutku vezani za nelikvidnost, zaposlenost, a u jednoj meri i nepoštovanje finansijske discipline za određeni broj privrednih subjekata.

Dodela bespovratnih sredstava pojedinačnim privrednim subjektima i udruženjima privrednih subjekata

AGENCIJA ZA STRANA ULAGANJA I PROMOCIJU IZVOZA (SIEPA)

Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava pojedinačnim privrednim subjektima i udruženjima privrednih subjekata

Finansijska sredstva su obezbeđena Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2011. godinu i iznose  150.000.000,00 dinara. Prijava može biti podneta za jednu ili više aktivnosti.

Prijavu podnose ovlašćena lica lično ili poštom u zapečaćenoj koverti sa naznakom:
„Ne otvaraj – prijava za dodelu sredstava za pojedinačne privredne subjekte“
ili „Ne otvaraj – prijava za dodelu sredstava za udruženja privrednih subjekta“
na adresu: Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza, Vlajkovićeva 3/5, 11000 Beograd

Na koverti naznačiti: naziv, matični broj i adresu podnosioca prijave, kontakt osobu i kontakt telefon.

Rok za podnošenje prijava je 13. jun 2011. godine.

Obrazac prijave za dodelu sredstava, kao i spisak  dokumentacije koja se podnosi uz prijavu, može se preuzeti na ovoj stranici, u levoj koloni.

Za sve dodatne informacije možete nam se obratiti putem telefona 011/3398 550, 3398 644, 3398 379, 3398 484, ili elektronskom poštom: export@siepa.gov.rs.

Link

Vojvodina popravlja loše privatizacije

Pajtić posetio preduzeće „Keramika Kanjiža Plus“

Predsednik Vlade AP Vojvodine, dr Bojan Pajtić i pokrajinski sekretar za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Miroslav Vasin posetili su preduzeće „Keramika Kanjiža Plus“ gde su obišli proizvodne pogone i upoznali se sa proizvodnim procesom i asortimanom.

Fabrika „Keramika Kanjiža“ proizvodi zidne i podne keramičke pločice i keramičku galanteriju za enterijere i eksterijere u građevinarstvu.

– Pokrajinska Vlada je u protekle dve godine najveće uspehe zabeležila u oblasti zapošljavanja – istakao je predsednik Vlade APV dr Bojan Pajtić i podsetio da je u Vojvodini zaposleno više od 30.000 ljudi, preko programa Sekretarijata za rad, novih tehnologija i Fonda za razvoj.

Ove godine Vlada pokreće još jednu važnu inicijativu podrške onim kompanijama koje su imale problema u procesu privatizacije, odnosno, onim kompanijama kojima je potreban dodatni podsticaj da bi razvijale svoje poslovanje. Kompanija „Keramika Kanjiža“ je imala probleme u procesu privatizacije, međutim, ti problemi su, sa novim vlasnicima, veoma uspešno rešeni.

– Danas smo ovde kako bismo pomogli i podstakli ovo preduzeće koje zapošljava 250 ljudi i koje posluje izuzetno uspešno, da bi se, kroz program zapošljavanja, sagledale mogućnosti za poboljšanje proizvodnje i povećanje broja zaposlenih – istakao je Pajtić.

„Keramika Kanjiža“ već tri godine za redom povećava proizvodnju – rekao je generalni direktor Đorđe Širadović.

Ovo preduzeće je, prema njegovim rečima, došlo do granice kada se radi tokom čitave sezone – od aprila do decembra – i to sa 100% kapaciteta. Tržište više nije ograničenje za ovo preduzeće, već kapaciteti. Roba, koja se ovde proizvodi je veoma tražena i konkurentna, o čemu svedoče i rezultati rada. Prošle godine postignuto je 30% izvoza od ukupnog prihoda koji iznosi 11 mil EUR. Ovo preduzeće u potpunosti pokriva svoje uvozne troškove izvozom.

Kako je istaknuto, proizvodi ove kompanije izvoze se na tržište bivše SFRJ, ali i na tržišta Jugoistočne i Zapadne Evrope, u Austriju, Norvešku, Grčku, Italiju, Rusiju, a bilo je čak izvoza i u Afriku.