Skip to main content

Dan: 21. mart 2011.

Vojvodina najviše izvozi, Beograd najviše uvozi

U ukupnom izvozu iz Srbije u januaru 2011. godine, najveće učešće imala je Vojvodina oko 37%, dok je u uvozu beogradski region sa 42% bio najzastupljeniji, podaci su Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Region Južne i Istočne Srbije, u januaru, učestvovao je 21% u ukupnom izvozu, dok je učešće beogradskog regiona bilo 20,6%, Šumadije i Zapadne Srbije 20,4%, a oko jedan odsto izvoza je bilo nerazvrstano po teritorijama.

Prema podacima RSZ, Vojvodina je u ukupnom januarskom uvozu Srbije učestvovala 36,8%, Šumadija i Zapadna Srbija 10,4%, Južna i Istočna Srbija 9,4%, dok je 1,4% januarskog uvoza nerazvrstano po teritorijama.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u januaru 2011. godine bila je 1,51 mlrd EUR ili za 32,1% veća nego u istom periodu prethodne godine.

Srbija čeka dozvolu za izvoz krompira u EU

Srbija bi dozvolu za izvoz krompira u zemlje Evropske unije (EU) mogla da dobije do početka leta, izjavio je u nedelju, 20. marta direktor Generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede i trgovine Dušan Pajkić.

– Srbija trenutno završava izveštaj o monitoringu semenskog i merkantilnog krompira na odsustvo karantinskih bolesti, koji se radi u laboratoriji u Nišu, nakon čega će biti prosleđen EU – rekao je on agenciji Beta.

Kako je istakao, „cela procedura oko dobijanja dozvole trebalo bi da bude završena do leta“, ali je dodao da se još ne zna kolike količine će moći da se izvezu.

Krompir, čija cena na domaćem tržištu trenutno iznosi i do 130 dinara po kilogramu, mogao bi nakon dobijanja dozvole da se izvozi iz Srbije najpre u Rumuniju i Bugarsku, kazao je Pajkić i podsetio da su pre ulaska u EU te zemlje bile tradicionalno tržište za plasman tog povrća.

Crkvama vraćeno 40,5% traženog zemljišta

Direkcija za restituciju Srbije je crkvama i verskim zajednicama do kraja prošle godine vratila 33.289 hektara poljoprivrednog, šumskog i gradskog građevinskog zemljišta, što je 40,5% od ukupno traženog zemljišta, rečeno je agenciji Beta u toj instituciji.

Vraćeno je 62.362 kvadratnih metara objekata, što predstavlja 16,3 od ukupne površine traženih objekata. Kako se dodaje, Direkcija za restituciju je donosila samo rešenja kojima je vršeno vraćanje imovine u naturalnom obliku.

Prema grubim procenama Direkcije za restituciju u obliku naturalne i zamenske restitucije moglo bi biti vraćeno i do 90% od ukupnog obima tražene imovine.