Skip to main content

Prosečna plata u Srbiji u septembru 34.570 dinara

Prosečna neto zarada u Srbiji u septembru bila je 34.570 dinara (323 EUR), što je realno više za 0,7 procenata, a nominalno za 1,8% nego u prethodnom mesecu, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).

Kako se navodi u saopštenju zavoda (www.stat.gov.rs), prosečna zarada u Srbiji sa porezom i doprinosima isplaćena u septembru bila je 48.016 dinara (448 EUR), što je realno više za 0,7%, a nominalno za 1,8%.

Zarade su u evre preračunate prema današnjem zvaničnom kursu Narodne banke Srbije.

Prema podacima RSZ, u Srbiji je prosečna septembarska neto zarada bila realno veća za 3% nego u istom mesecu 2009, a nominalno za 10,4%. Bruto zarada bila je realno veća za 2,8% nego u septembru 2009, a nominalno za 10,2%.

Prekogranična saradnja Subotice i Segedina u afirmaciji stvaralaštva na selu

Potpisan je sporazum o zajedničkim projektima u afirmaciji stvaralaštva na selu, između Subotice i Segedina. Ovaj projekat biće finansiran iz evropskih fondova u okviru IPA programa prekogranične saradnje.

Projektom „Dobrodošli u svet starih zanata i umetnosti“ biće obuhvaćeno deset sela u subotičkoj opštini i isto toliko u susednoj Mađarskoj.

Branislav Filipović, direktor Fondacije „Fokus“, kaže da će biti otvoreno deset evropskih kancelarija za mlade u subotičkim selima, gde će oni moći da se bave raznovrsnim aktivnostima vezanim za očuvanje kulturne baštine a moći će i da pišu projekte i konkurišu za sredstva evropskih fondova za razvoj omladinskog stvaralaštva.

Povezivanje naših sela i onih u pograničnim područjima u susednoj Mađarskoj još je jedan korak u razvoju kulturnih veza Subotice i Segedina.

Odlaganje privatizacije „Radio Subotica“

Agencija za privatizaciju Republike Srbije ponovo je donela zaključak o prekidu privatizacije JP „Radio Subotica“ na period do šest meseci, počevši od septembra ove godine, saopštio je danas direktor radia Toni Bedalov.

U saopštenju se navodi da se u zaključku Agencija poziva na odluku Vlade Srbije od 27. decembra 2007. godine, po kojoj se prekida privatizacija radio i televizijskih stanica koje emituju program na jezicima nacionalnih manjina.

– S obzirom da se grad Subotica kao osnivač izjasnio da „Radio Subotica“ emituje programe na jeziku nacionalnih manjina i da je protiv privatizacije JP „Radio Subotica“, Agencija za privatizaciju peti put je prekinula privatizaciju najstarijeg elektronskog medija u gradu – naveo je u saopštenju Bedalov.

„Radio Subotica“ je Javno preduzeće osnovano 1968. godine, a uz program na srpskom, emituje i programe na mađarskom i hrvatskom jeziku, kao i nedeljnu emisiju na nemačkom jeziku.

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o PIO povučen iz skupštinske procedure

Vlada Srbije donela je Zaključak o povlačenju iz skupštinske procedure Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Vlada Srbije je otvorena za dijalog i razmatranje svih spornih pitanja u vezi sa ovim zakonom i on će u kratkom roku biti vraćen u skupštinsku proceduru.

Zdravlje kroz motor ulazi

Od 1. novembra bez olovnog benzina?

Kada će prestati točenje „olovnog“ motornog benzina MB-95 i da li će sipanje bezolovnog supera izazvati kvarove na motorima automobila – učestala su pitanja čitalaca „Novosti“ ovih dana. Jer, u skladu sa sve strožim zahtevima i standardima o zaštiti životne sredine, i u Srbiji mora u potpunosti da prestane proizvodnja i prodaja motornog benzina MB-95. Većina zemalja u Evropi je prestala sa upotrebom ovog benzina još 2000. godine.

Bilo je najavljeno da će NIS 1. juna ova godine prestati sa isporukama, ali, kako kod nas sve ima „rezervni termin“, tako je i točenje „olova“ prolongirano do 1. novembra. Praktično, rok je još nedelju dana.

Valja se podsetiti da je tetraetil olovo izuzetno toksično i da se veoma teško odstranjuje iz ljudskog organizma. Pre više od dve decenije naučne studije su utvrdile da je sa smanjenjem ili potpunim prestankom upotrebe olovnog benzina došlo i do smanjenja broja kancerogenih oboljenja.

– Olovo je toksin koji se u vidu isparenja apsorbuje kroz meka tkiva ili kožu i u izuzetno malim dozama može da dovede do oboljenja nervnog sistema ili respiratornih organa – kaže Dragoljub Stanković, šef odeljenja maloprodaje i dilerske mreže kompanije „Lukoil-Beopetrol“, koja raspolaže savremenom laboratorijom u kojoj se vrše ispitivanja kvaliteta goriva.

Olovni benzin je u osnovi bezolovni motorni benzin kojem se dodaje olovo radi povećanja oktanskog broja, što povoljno deluje na podmazivanje sedišta izduvnih ventila na motoru, ali nova oprema i tehnologije proizvodnje motornih goriva, tvrdi Stanković, mogu da obezbede potreban nivo kvaliteta goriva i oktanskog broja bez dodatka olova.

Ukoliko se u vozila proizvedena pre 1992. godine sipa bezolovni benzin, može doći do „detonacija“ koje se lako rešavaju podešavanjem ugla paljenja.

MOGUĆA OŠTEĆENJA

Kada su sedišta izduvnih ventila izrađena od materijala od kojeg je izlivena i „glava“ motora, može zbog nedostatka olova u benzinu doći do njihovog oštećenja. Vozila kod kojih je „glava“ motora izrađena od legura aluminijuma ne bi trebalo da imaju ovaj problem, što je slučaj kod velike većine vozila proizvedenih posle 1986. godine.