Skip to main content

Autor: Ξ

MMF: Inflacija u Srbiji 4,4%

Prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Srbija će u 2011. ostvariti ekonomski rast od 3%, posle prošlogodišnjeg povećanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,5%.

Najveći ekonomski rast u 2011. među zemljama zapadnog Balkana će, prema prognozi MMF, ostvariti Crna Gora od 4,5%, nakon što je u 2010. ta zemlja zabeležila pad BDP od 1,8%.

Za njom će slediti Albanija, sa projektovanim rastom BDP u ovoj godini od 3,2%, u poređenju s prošlogodišnjim jačanjem od 2,6%.

Makedenija i Bosna i Hercegovina će, kako očekuje MMF, u 2011. ostvariti ekonomski rast od po 3%. BDP Makedonije je prošle godine povećan 1,2%, dok je Bosna i Hercegovina u 2010. ostvarila ekonomski rast od 0,5%.

Najmanji rast BDP u 2011. među zemljama zapadnog Balkana će, prema prognozi MMF, zabeležiti Hrvatska od 1,6%, posle prošlogodišnjeg slabljenja ekonomje te zemlje od 1,5%.

Kad je reč o potrošačkim cenama, MMF očekuje da najveću inflaciju, od 4,4%, u ovoj godini zabeleži Srbija, što će, ipak, biti manje od prošlogodišnjih 4,6%.

Rast potrošačkih cena u Makedoniji će u 2011. iznositi 3% (lane 1,9%), Albaniji 2,9% (3,4% u 2010.), Bosni i Harcegovini 2,5% (2,4%) i 2,8% u Hrvatskoj (1,9% u 2010.).

MMF prognozira da će najniži rast potrošačkih cena u 2011, od 1%, imati Crna Gora koja je i prošle godine zabeležila najnižu inflaciju među zemljama zapadnog Balkana – od svega 0,6%.

Poslodavci traži manje poreze i doprinose na zarade

Udruženje poslodavaca „Poslodavac“ zatražilo je danas smanjenje poreza i doprinosa na zarade, kako bi oko 800.000 radnika koji sada rade u sivoj ekonomiji bilo obuhvaćeno legalnim tokovima.

– Poslodavci, koje odavno muče nelikvidnost i razne administrativne prepreke, smatraju da bi smanjenje tih stopa omogućilo veći obuhvat naplate i urednije izvršavanje obaveza, od čega bi sve zainteresivane strane imale koristi – navodi se u saopštenju tog udruženja.

Porezi i doprinosi na zarade čine oko 40% bruto zarade.

Udruženje „Poslodavac“ osnovano je 4. juna 2010. godine, a krajem prošle godine je, kako je objavilo, okupljalo oko 374 preduzeća, koja zapošljavaju oko 100.000 radnika. Predsednik tog udruženja je prvi čovek „MK grupe“ Miodrag Kostić.

Milioni od igara na sreću nerazvijenim opštinama

Pomoćnik ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu Aleksandar Radosavljević dodelio je juče u Beloj Palanci predstavnicima pet lokalnih samouprava novac od prihoda ostvarenog od igara na sreću.

Novac su dobile opštine Bela Palanka, Pirot, Dimitrovgrad, Vladičin Han, kao i grad Vranje.

Opština Pirot dobila je 1,8 miliona dinara kao pomoć za finansiranje rada Narodne kuhinje.

Dimitrovgrad je za projekat „Pomoć u kući“ dobio 1,75 miliona dinara.

Opština Bela Palanka dobila je 1,65 miliona dinara za opremanje kancelarijskim nameštajem i informatičkom opremom zgrade Opštinske uprave.

Opština Vladičin Han je za infrastrukturno opremanje industrijske zone dobila 1,5 milion dinara, a Vranje 1,85 miliona dinara za rekonstrukciju jedne ulice.

Javni poziv za izbor žena – ambasadora ženskog preduzetništva

NACIONALNA AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ

Javni poziv za izbor žena – ambasadora ženskog preduzetništva u okviru projekta evropska mreža ambasadora ženskog preduzetništva

Projekat sprovodi Konzorcijum koji čine: Nacionalna agencija za regionalni razvoj kao nosilac projekta, Privredna komora Srbije, Udruženje poslovnih žena Srbije i Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza.

Cilj projekta je da pospeši razvoj sektora malih i srednjih preduzeća i preduzetništva Srbije kroz podsticanje i podršku preduzetničkog potencijala i talenata žena. Zbog toga će se formirati Nacionalna mreža ambasadora ženskog preduzetništva  koja će imati zadatak da promoviše žensko preduzetništvo i podstiče žene da postanu preduzetnice i započnu sopstveni posao.

Svrha javnog poziva je izbor deset ambasadorki, koje su uspešne i priznate preduzetnice, a čija će uloga biti podrška budućim preduzetnicama da izgrade viziju i samouverenost, kako bi uspešno započele i vodile sopstveni biznis.

Prednosti za žene ambasadore:
•    mogućnost ostvarivanja poslovnih kontakata u EU, saradnja sa ženama ambasadorima iz EU, preporuka za poslovanje u EU – u okviru evropske mreže, odnosno u zemlji – u okviru nacionalne mreže
•    promocija sopstvenog privrednog subjekta, kroz predstavljanje motivišuće lične priče o uspehu, u elektronskim i štampanim medijima
•    mogućnost treninga sa ciljem usavršavanja komunikacionih veština
•    mogućnost uticaja na kreiranje politike razvoja preduzetništva, sa posebnim fokusom na mere za povećanje učešća žena u sektoru MSP
•    druženje i umrežavanje sa ženama koje žele da otpočnu svoj posao kao i sa postojećim preduzetnicama
•    mogućnost direktnog doprinosa popularizaciji preduzetništva, kako kod mladih pri izboru zanimanja, tako i među ženama koje biraju novi profesionalni put usled gubitka posla ili postojanja želje za promenom postojećeg posla/ličnim i poslovnim napretkom.

Uslovi učešća:
Buduće ambasadorke treba da poseduju sledeće karakteristike:
•    da su već uspešne preduzetnice u svojoj oblasti poslovanja
•    da su realizovale poslovnu ideju/projekat
•    da imaju pozitivan stav i veruju u svoje ideje
•    da aktivno upravljaju privrednim subjektom (privrednim društvom ili preduzetničkom radnjom), koji je u njihovom većinskom ili delimičnom vlasništvu, tj. da su direktorke privrednog subjekta.

Pravo prijave na javni poziv imaju vlasnice/suvlasnice privrednog subjekta koji je registrovan na teritoriji RS.

Kriterijumi za izbor ambasadorki:
Stručni žiri će se pri izboru ambasadorki ženskog preduzetništva rukovoditi sledećim kriterijumima koji se odnose sa jedne strane na profil privrednog subjekta, a sa druge strane na profil preduzetnica i to:

Profil privrednog subjekta:
o    uspešnost privrednog subjekta,
o    izvozna orijentacija,
o    broj novozaposlenih u 2010.,
o    ulaganje u inovacione aktivnosti u poslovanju,
o    orijentisanost na očuvanje životne sredine,
o    doprinos lokalnoj zajednici.

Profil preduzetnice:
o    komunikativnost,
o    lična angažovanost u akcijama od šireg društvenog značaja,
o    preduzimljivost,
o    posvećenost ideji razvoja ženskog preduzetništva,
o    proaktivnost i inicijativa,
o    znanje engleskog jezika
o    spremnost na putovanja u zemlji i inostranstvu.

Neophodna dokumentacija:
•    Popunjen obrazac prijave,
•    Radna biografija,
•    Motivaciono (propratno) pismo,
•    Eventualne preporuke profesionalnih udruženja, zaposlenih, lokalne zajednice, reference (nagrade, priznanja, pohvale)…
•    Izjava o istinitosti priloženih informacija.

Nacionalna agencija za regionalni razvoj zadržava pravo da, po potrebi, zatraži dodatnu dokumentaciju. Razmatraće se samo kompletne i blagovremeno podnete prijave, a prema gore navedenim kriterijumima.

Stručni žiri, sastavljen od predstavnika konzorcijuma koji sprovodi projekat, kao i nezavisnih stručnjaka iz institucionalne, akademske i medijske sfere, doneće finalnu odluku o izboru ambasadorki, zadržavajući pravo eventualne posete preduzetnicama koje su ušle u uži izbor, u njihovim privrednim društvima/preduzetničkim radnjama.

Dostavljanje prijava:
Zainteresovane preduzetnice svoje prijave sa pratećom dokumentacijom mogu poslati na sledeće adrese:

Nacionalna agencija za regionalni razvoj
•    Nacionalni centar Zaječar
Trg oslobođenja bb, 19000 Zaječar
•    Kancelarija Beograd
Trg Nikole Pašića 5/6, 11000 Beograd

Krajnji rok za podnošenje prijava je 14. februar 2011.godine.

Javni poziv i opis projekta dostupni su na elektronskim stranama Nacionale agencije za regionalni razvoj na adresi www.narr.gov.rs i u štampanom obliku u Nacionalnom centru u Zaječaru i Kancelariji u Beogradu.

Za detaljnije informacije možete se obratiti Nacionaloj agenciji za regionalni razvoj na telefone:
•    Nacionalna agencija za regionalni razvoj Zaječar
Ivana Tasić, viši stručni saradnik, 019/445-361
•    Nacionalna agencija za regionalni razvoj, Kancelarija u Beogradu     Srđan Beljan, menadžer projekta, 011/2060-812
Jovanka Mavrenović, viši stručni saradnik 011/2060-813

Potrebna dokumentacija

Izjava o istinitosti priloženih informacija

Javni poziv

Obrazac prijave

Za projekte iz budžeta samo 7,1 milijardu dinara

Oštriji kriterijumi za finansiranje projekata NIP

Ministarstvo za Nacionalni investicioni plan (NIP) je pooštrilo kriterijume za finansiranje projekata u 2011, koje će do kraja ovog meseca predložiti vladi, izjavila je ministarka Verica Kalanović.

Ministarka Kalanović je u izjavi Tanjug navela da bi tehnička priprema za realizaciju projekata mogla da počne već polovinom februara.

– Biće finansirano samo ono što je najneophodnije i što mora da bude finansirano u 2011, a to su međunarodne obaveze, nastavak radova na koridorima 10 i 11, projekti koji treba da budu završeni u toku ove godine, ali i radovi na infrastrukturnim objektima od kojih zavisi bezbednost građana – rekla je ministarka.

Kalanović je kazala da Ministarstvo za NIP utvrđuje šta su „istinski prioriteti“ i da će posle usvajanja liste projekata početi definisanje projektne dokumentacije, akcionih planova, raspisivanje tendera , kao i izbor izvođača i nadzora.

Ministarstvo za NIP će, prema Kalanovićki, direktno iz državnog budžeta dobiti samo 7,1 milijardu dinara za budžet NIP u 2011, a taj novac treba da pokrije realizaciju projekata na teritoriji čitave Srbije, kao i nastavak započetih projekata.

Tom ministarstvu je prijavljeno skoro 2.000 projekata za finansiranje u 2011, a infrastrukturne projekte su predložile opštine, ministarstva i Autonomna pokrajina Vojvodina, sa ukupnom vrednošću većom od 115 milijardi dinara.

Od toga 20% treba da finansiraju lokalne samouprave, a više od 92 milijarde se traži od Ministarstva za NIP.

Izgradnja mreže autoputeva, kao veza velikih gradova sa koridorima, vredi 9,35 milijardi dinara i to je najveći među prijavljenim projektima za finansiranje u 2011.

Po veličini investicija, sledeći na listi su izgradnju autoputa Beograd – Južni Jadran, za šta je potrebno 3,09 milijardi, projekt infrastrukturne podrške razvoju automobilske industrije – 2,65 milijardi, rekonstrukciju desne trake autoputa Beograd – granica sa Makedonijom, na deonici od Levosoja do Preševa – 1,8 milijardi, te izgradnja mosta od Zemuna do Borče u Beogradu sa pristupnim saobraćajnicama – 1,16 milijardi dinara.

Tu su i rekonstrukcija i dogradnja Narodnog muzeja u Beogradu sa dve milijarde dinara, izgradnja puta od Novog Pazara do Tutina – jedna milijarda, izrada projektne dokumentacije – jedna milijarda, rekonstrukcija i izgradnja pruge do nove luke „Smederevo“ na Dunavu – 800 miliona dinara i drugi projekti.


Notice: ob_end_flush(): Failed to send buffer of zlib output compression (0) in /home/icrrs/public_html/wp-includes/functions.php on line 5481