Skip to main content

Mesec: april 2008.

Povoljniji dinarski krediti

NARODNA BANKA SRBIJE
„Povoljniji dinarski krediti“

Beograd — Od sredine aprila neće se polagati gotovinski depozit od 20 odsto za dinarske kredite bez valutne klauzule, izjavio je Jelašić.

Ali, građani će pri uzimanju deviznih kredita morati da daju 30 odsto depozita, rekao je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić. On je pojasnio da su razlozi za donošenje novih mera centralne banke povećanje udela dinarskih kredita, koji će, kako smatra, postati atraktivniji oslobađenjem od obaveze polaganja depozita od 20 odsto.

„To je značajna relaksacija. Videćemo da li će građani više da koriste dinarske kredite ili će se ponovo radije zaduživati u evrima uz obavezan depozit od 30 odsto, iako će ukupan trošak biti isti kao da koriste dinarski zajam“, rekao je Jelašić u intervjuu Blicu.

Upitan da li su predviđene još neke rezervne mere ukoliko inflacija počne da raste, Jelašić je odgovorio: „Postavlja se pitanje stabilnosti cena, a da to ne bude isključivi zadatak Narode banke Srbije, već svih ostalih koji su planirali da ovu godinu završimo sa inflacijom od šest odsto.“

„Što se tiče mera suspenzije, za sada nemamo u planu ništa dodatno. Sa stanovišta monetarne politike, glavne mere su povećanje referentne kamatne stope, kao što je bilo pre dve nedelje, ali i obaveza banaka da od 17. maja 10 odsto devizne obavezne rezerve drže u dinarima“, rekao je guverner.

Govoreći o povećanju cena, Jelašić je naveo i da je „činjenica da u regionu nisu povećane cene poljoprivrednih proizvoda kao što je slučaj kod nas“.

„A isprobane su sve mere da se to ne desi. Od privremene zabrane izvoza pšenice pa do ulja, da se odobri interventni uvoz. U trećoj sferi se zovu proizvođači na razgovor. To je tržišni model privređivanja na srpski način“, kazao je on.

Guverner je ocenio i da poskupljenje poljoprivrednih proizvoda „ukazuje da najveći broj mera nije bio dovoljno efikasan i da treba nešto menjati“.

Učenje na primerima i greškama suseda

SO SUBOTICA
Učenje na primerima i greškama suseda – Segedin nudi Subotici pomoć oko industrijskih parkova

Mađarska je do sada oformila ukupno 198 industrijskih parkova, koji su omogućili zapošljavanje 200.000 nezaposlenih, a proizvodi iz firmi koje rade u tim industrijskim zonama plasiraju se u celoj Evropi.

To iskustvo naših suseda bi svakako moglo poslužiti kao uzor za rad i industrijske zone u Subotici, zaključeno je na zajedničkom sastanku predstavnika projekta industrijskih parkova iz Mađarske i subotičke lokalne samouprave održanom u Subotici. Peter Sekelj iz Saveza tehnoloških i naučnih parkova Mađarske kaže da ovakva razmena iskustava može pomoći da Subotica izbegne negativna iskustva i prepreke na koje su nailazili oni u Mađarskoj.

Subotica završava Studiju o formiranju industrijskog parka, na prostoru bivše kasarne. Gradske vlasti su u pregovorima sa vojskom o kupovini tog objekta, i od tog posla, za koji se inače očekuje da će biti dovršen do kraja meseca, zavisi početak stvaranja industrijskog parka, što podrazumeva najpre infrastrukturno opremanje zemljišta.

Međutim, da bi takve poslovne zone bile efikasne, osim objekata i infrastrukture, neophodno je i zakonsko regulisanje stimulacija u oblasti poreske politike, povlastica za otvaranje novih radnih mesta i razne olakšice za investitore, kaže Dušan Guslov, gradski menadžer.