EU se sprema da u gradovima zabrani vožnju automobila na benzin i dizel gorivo i time sprovede svoj kontroverzni i prilično kritikovan plan u delo.
Evropska komisija je navela da se njen plan da za 40 godina izbaci „konvencionalna goriva“ iz upotrebe i zameni ih „čistim“ alternativama, kao što su vozila na struju ili vodonik, mora ostvariti kako bi se spasla planeta.
Zvaničnici iz Brisela planiraju da do 2030. godine u urbanim sredinama smanje za 50% upotrebu automobila na klasična goriva, da bi se do 2050. godine potpuno iz saobraćaja izbacili automobili na benzin i dizel gorivo.
Komesar EU za saobraćaj Sim Kalas objašnjava: „Široko rasprostranjeno verovanje da treba da smanjimo mobilnost kako bismo se izborili sa klimatskim promenama, jednostavno – nije tačno“.
On tvrdi da je potrebnim izmenama moguće povećati kopneni, železnički i avio saobraćaj, i u isto vreme smanjiti zagađenje. Kritičari ovog plana kažu, međutim, da Evropa može samo da mašta o ovome.
Svi proizvođači i trgovci hranom do 11. juna ove godine moraju da uvedu standard bezbednosti HACCP, rečeno je danas u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Na sastanku Odbora za turizam i ugostiteljstvo PKS predstavnik Centra za ispitivanje namirnica Srbije Milan Simić je istakao da neće biti odlaganje roka uvođenja tog standarda, koji je predviđen Zakonom o bezbednosti hrane.
Prema njegovim rečima, svi veliki proizvođači i trgovci hranom u Srbiji već imaju uveden hasap standard, ali kod malih firmi taj standard manje primenjuje.
Simić je istakao da pored toga što je zakonska obaveza, primena HACCP standarda olakšava borbu sa konkurencijom i omogućava efikasniji sistem poslovanja.
– HACCP standard je dobra podloga za lakše uvođenje novih procesa i razvoj novih proizvoda, a omogućava i efikasniji sistem poslovanja, kao drugačije vrednovanje zaposlenih – kazao je on.
HACCP ne treba gledati kao zakonsku obavezu već da ste sve moguće preduzeli da ne bi došlo do lošeg proizvoda. Ovaj standard ima smisla samo ako se svi pridržavaju pravila, dodao je Simić.
Upoznavanje srpskih i belgijskih privrednika 12. aprila u Beogradu
Privredna komora Srbije organizuje „Dan otvorenih vrata za Belgiju“. Cilj ove akcije je upoznavanje mogućnosti i uslova poslovanja na tržištu Belgije, kao i informisanje zainteresovanih privrednika Srbije o pravcima razvoja belgijske privrede i mogućnostima za unapređenje ekonomskih odnosa Srbije i Belgije.
Prisutni će biti u mogućnosti da postave konkretna pitanja ekonomskom savetniku Ambasade Belgije, direktoru predstavništva PKS u Belgiji i predsedavajućem Belgijsko-srpske poslovne asocijacije o tekućim i budućim poslovnim aktivnostima na tržištu Belgije.
Otvorena vrata će se održati 12. aprila 2011. godine u 11 časova u Privrednoj komori Srbije, u Resavskoj 15.
Ako se uvaže i počnu rešavati problemi malih i srednjih preduzeća ona treba da postanu generator razvoja Srbije
Značaj malih i srednjih preduzeća za Evropsku uniju i zemlje članice konstantno raste, što je potvrđeno praktičnim politikama koje srprovode Evropska komisija i zemlje članice. Društveni značaj MSP se ogleda u tome što predstavljaju okosnicu zaposlenosti, kreiranja novih radnih mesta i ključnog igrača u kreiranju i održavanja blagostanja i regionalnih zajednica. Dakle, blagostanje malih i srednjih preduzeća predstavlja ključni element za budući rast ekonomije EU ali i za kreiranje takozvane ekonomije zasnovane na znanju. U Evropi mala i srednja preduzeća čine 99,8 odsto ukupnog broja firmi, zapošljavaju 67,1 odsto radnika u privatnom sektoru, a Evropska investiciona banka će u ovoj godini MSP finansirati sa 30 milijardi evra. Ovo je između ostalog istaknuto prilikom otvaranja panel diskusije Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije koja je održana u beogradskom hotelu ,,Palas“. Predsednik Unije tesktilaca Srbije Milan Knežević je naglasio da se problemi ovih firmi nisu dovoljno čuli ili prihvatili za rešavanje u Vladi Srbije. Za brži stvarni izlazak iz krize nijedno rešenje neće biti prihvatljivo ukoliko ne bude sadržavalo rešavanje krize u ovim firmama koje čine okosnicu privrede Srbije, naglasio Knežević.
Učestvujući u panel raspravi predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin je naglasio da i Evropska povelja o malim i srednjim preduzećima počiva na 10 principa koji se popularno nazivaju ,,10 zapovesti za razvoj MSP“. On je posebno istakao da poslovna zajednica preduzetnika i MSP u Srbiji čini preko 99 odsto svih privrednih subjekata, zatim da u ovom sektoru radi oko dve trećine ukupnog broja zaposlenih, da on donosi dve trećine ukupnog prometa u privredi i da učestvuje u stvaranju oko 60 odsto bruto društvenog proizvoda Srbije. Dakle, MSP predstavljaju generator razvoja Srbije, rekao je on. Iako ima veliki značaj, ovaj deo privrede ima i puno problema koji se nerešavaju, već gomilaju, podvukao je Bugarin. On je ukazao na veliko prisustvo sive emisije i tokova novca u ovom delu privrede, zatim nelikvidnost jer se obaveze prema ovim preduzećima izmiruju tek za 120 do 180 dana iako PKS predlaže da to bude za 30 dana, zatim na neadekvatan poreski sisem i niz drugh manjkavosti koje stoje na putu boljeg poslovanja srpske privrede.
O značaju ovog sektora najbolje govore i činjenice da je u Srbiji približno 303.000 privrednih subjekata i da je među njima samo oko 1.800 srednjih preduzeća i mali broj velikih sistema. Pritom, od ostatka tog broja preko 95 odsto svih subjekata predstavljaju mikro preduzeća (do 10 zaposlenih). Ta grupa čini preko 270.000 privatnih preduzetnika i mikro privrednih društava.
Za rešavanje ovih ali i svih drugih problema u privredi Srbije nepostoje odgovarajuće institucije i problemi su sistemske prirode, naglašava profesor beogradskog Filozofskog fakutleta Miodrag Zec. Nikada ne rešavamo uzroke samo ublažavamo posledice, pa se problemi stalno gomilaju, kaže on. Prema mišljenju Vladimira Gligorova iz Beča, Srbiji su potrebne radilalne strukturne reforme dok je na niz propusta u kreiranju i sprovođenju ekonomskih reformi ukazao profesor Nebojša Katić iz Londona, ističući da će veliki broj problema ,,isplivati“ tek posle izbora.
Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković najavio je 25. marta da će u naredne dve nedelje biti formiran stručni tim koji će intenzivno raditi na izradi zakona koji se tiču imovine i finansiranja Autonomne pokrajine Vojvodine, kao i lokalnih samouprava, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.
Cvetković je nakon sastanka sa predsednikom Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenadom Čankom istakao da će stručni tim, pored predstavnika republičke, činiti i predstavnici pokrajinske Vlade.
Predsednik Vlade je naglasio da je na sastanku, koji je bio sadržajan i konstruktivan, bilo reči o dinamici donošenja pomenutih zakona i dodao da je na sebe preuzeo formiranje stručnog tima u roku od dve nedelje.
– Postignut je dogovor o tome da saradnja na izradi zakonske regulative bude konstantna i da je to dokaz da i manje stranke, koje ne učestvuju u radu Vlade ali je podržavaju, mogu da ostvare svoje interese – rekao je on.
Čanak je naveo da je, pošto je rekonstrukcija Vlade okončana, vreme da se ponovo povede računa o tri važna zakona – o imovini AP Vojvodine, imovini lokalnih samouprava i o finansiranju Vojvodine.
On je ukazao na to da će LSV učestvovati u pripremi tih zakona koji su, prema njegovoj oceni, dobri za Vojvodinu i evropsku budućnost Srbije.